Do povećanja kamatnih stopa, naveo je, moglo bi doći ako Evropska centralna banka drastično promijeni kurs djelovanja politike i krene u aktivnije povećavanje referentnih stopa. Prelivanje ovih odluka bi moglo dovesti do blagog rasta kamatnih stopa. Međutim, trendovi na evropskom tržištu, kao i najave iz ECB-a, ne ukazuju na drastičnije pomjeranje politike u toku 2019, te stoga ni CBCG ne očekuje uticaj na domaće cijene novca.
- Snažan trend smanjenja kamatnih stopa u Crnoj Gori je evidentan već duže vrijeme. Iako bilježe istorijski minimalne nivoe, kamatne stope su i dalje visoke, odnosno ne doprinose smanjivanju glavnih slabosti realnog sektora – nelikvidnosti i nedovoljnoj konkurentnosti. Na kraju novembra tekuće godine, prosječne ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope na ukupne kredite iznosile su 5,78 odsto, odnosno 6,37 odsto.
POBJEDA: Kakvo kretanje kamatnih stopa na depozite očekujete u narednoj godini?
ŽUGIĆ: Kamatne stope na štednju su na izuzetno niskom nivou od septembra 2016. Prosječna ponderisana kamatna stopa je ispod jedan odsto, a u oktobru 2018. je iznosila 0,58 odsto. U ovom segmentu, ne očekujem značajne promjene, moguće je blago povećanje ili osciliranje oko 1 odsto.
POBJEDA: Kakve uslove za zaduživanje države očekujete u narednoj godini na međunarodnom tržištu i da li je dobro opredjeljenje Vlade da se zadužuje kod kuće?
ŽUGIĆ: Kada su u pitanju uslovi zaduživanja u narednoj godini, u ovom trenutku još ima dosta neizvjesnosti. Očekuje se da, najvjerovatnije sredinom 2019. godine, ECB krene u postepenu normalizaciju kamatnih stopa. Iako se ne očekuje ništa dramatično, ne može se isključiti blago pooštravanje uslova zaduživanja.
Svakako da se dio nedostajućih sredstava za budžet može pronaći na domaćem tržištu. Naime, u situaciji kada 15 odsto javnog duga čini domaći dug, dio domaće akumulacije ide van ekonomskog sistema Crne Gore i to može biti pozitivan razlog za povećanja udjela domaćeg u ukupnom dugu. Međutim, treba voditi računa i o okolnosti da ne dođe do efekta „isušivanja“ likvidnosti, što bi moglo smanjiti nivo kredita privredi i indirektno reducirati ekonomski rast.
Čeka se riječ upravnika za Atlas banku i IBM
POBJEDA: Kakav ishod očekujete u Atlas i IBM nakon isteka privremenih mjera?
ŽUGIĆ: Kao što je javnost upoznata, Centralna banka je 7. decembra 2018, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, a na osnovu nalaza neposrednih kontrola, uvela privremenu upravu u Atlas i Invest banci Montenegro. Privremena uprava je uvedena u cilju sagledavanja mogućnosti za nastavak rada ovih banaka, a to podrazumijeva realnu procjenu stanja i utvrđivanje potrebe za dodatnim kapitalom.
U skladu sa Zakonom o bankama, privremeni upravnici su u obavezi da izvještaj koji bi sadržao navedeno dostave CBCG u roku od 30 radnih dana od uvođenja privremene uprave.
Ukoliko izvještaji ukažu da je poslovanje banaka, uz pribavljanje dodatnog kapitala, održivo, biće raspisana dokapitalizacija, pri čemu će postojeći vlasnici imati pravo prvenstva, a nakon toga i ostali potencijalni investitori. Ukoliko se izvrši uspješna dokapitalizacija, stvaraju se pretpostavke da se banke vrate pod kontrolu akcionara i da nastave sa redovnim poslovanjem.
U slučaju negativnog izvještaja privremenih upravnika, u smislu dalje održivosti poslovanja banaka, ishod bi bio oduzimanje dozvole za rad i otvaranje stečajnog postupka. U tom slučaju, stvorile bi se pretpostavke da Fond za zaštitu depozita, u zakonom definisanom roku od 15 dana, isplati sve garantovane depozite.
(Opširnije u Pobjedi)
