On dodaje da politika klastera, odnosno grupe poglavlja, koja je predviđena novom metodologijom, može da dovede do toga – što i zagovaraju pojedini zvaničnici EU – da zemlje Zapadnog Balkana skupa uđu u tu zajednicu.
ANALITIKA: Promjene su uglavnom kozmetičke prirode – ovim riječima međunarodni analitičari ocjenjuju novu metodologiju EU, koju Crna Gora može ali ne mora da prihvati. Mislite li Vi, gospodine Vučkoviću, da Crna Gora treba da prihvati novu medodologiju koju je usvojio Kolegijum komesara EU?
VUČKOVIĆ: Aktuelna integraciona dinamika država Zapadnog Balkana nedvosmisleno je ukazala da je pristupni instrument proširenja nedostatan. O tome svjedoče i problemi u dijelu efektivnog usklađivanja država kandidata sa sektorskim politikama EU, posebno kada se radi o uspostavljanju sistema funkcionalne vladavine prava. Ovo je imalo svog uticaja i na manje entuzijastične članice EU kad je u pitanje proširenje. Stoga, novi nacrt metodologije ide u pravcu vraćanja povjerenja u kredibilitet integracionog procesa na dva nivoa – u državi koja teži članstvu i u samim članicama EU. Naime, države članice EU moraju biti ubijeđene da je država koja stremi članstvu usvojila i da primjenjuje standarde i vrijednosti EU.
Tokom prezentacije metodologije, komesar za proširenje Varhelji je naglasio da novi metodološki pristupni okvir treba da ojača „kredibilitet, predvidljivost, dinamiku i političko vođstvo“. Međutim, do konačne i detaljne verzije nove metodologije teško je dati ocjenu kako će se to odraziti na Crnu Goru jer je nejasno što će značiti to ostavljanje mogućnosti Crnoj Gri da odluči da li će ići po novom sistemu ili ranijem, ali i kako će sama EK paralelno voditi procese po različitim metodologijama. Svakako bi bilo dobro da Crna Gora izabere onaj pristup koji će dinamizirati unutrašnje reforme.
ANALITIKA: Šta je zapravo novo u ovoj metodologiji, imajući u vidu da su dva ključna segmenta, početak i kraj pregovora s poglavljima 23 i 24, i do sada postojala, i da je tzv. reverzibilnost u suštini isto tako postojala kao mogućnost?
VUČKOVIĆ: Više je novih elemenata. Potvrđuje se kredibilna perspektiva svih država Zapadnog Balkana, a ne samo Crne Gore i Srbije kako je isticano u Strategiji iz 2018, ali uz stroge kriterijume pregovaračkog procesa zasnovanog na mjerljivim rezultatima, efektivnijoj polici uslovljavanja i jasnijem vrijednosnom i političkom određenju prema EU.
EK sada praktično poručuje: proširenje je na dnevnom redu i punu podršku dajemo onima koji tome priđu posvećeno, ali će se i brzo sankcionisati oni koji pokušaju da simuliraju proces. Do sada nismo imali u praksi mogućnost takve reverzibilnosti procesa, a sada se njome otvoreno prijeti i to treba ozbiljno shvatiti. Dodatno, Komisija nastoji da objedini više pregovaračkih poglavlja kroz šest tematskih klastera koji se otvaraju istovremeno s određenim rokom za zatvaranje, čime se u cjelini lakše prati napredak zemlje kandidata u jednoj sektorskoj politici. Konačno, još će biti izraženiji fokus na pitanjima vladavine prava i izgradnje demokratskih institucija.
Ovako koncipirana „politika klastera“ će biti izazov za Crnu Goru, jer se može desiti situacija da zemlje koje su kasnije otvorile proces pregovora napreduju brže nego Crna Gora s obzirom da im je data mogućnost da otvaraju veći obim poglavlja za kraći vremenski period. Intencija ovako predloženog metodološkog pristupa ima za cilj da pospješi integracionu dinamiku zaostalih zemalja kandidata, a ako one budu vrijedno ispunjavale svoje domaće zadatke a Crna Gora nastavi da stagnira, mogu je sustići ili prestignuti. Time bi, a što su neki zvaičnici EU i izražavali kao željeno stanje, zemlje Zapadnog Balkana u paketu postale punopravne članice.
I ne manje važno, za razliku od prethodnog pristupa, monitoring napretka zemalja kandidata se neće vršiti samo od strane Komisije, već i od strane zemalja članica EU.
ANALITIKA: Naglašavanje mogućnosti da zemlje-članice blokiraju ili suspenduju pregovore sa zemljama-kandidatima ostavlja mogućnost, kao i do sada, da određene zemlje blokiraju pregovore zbog nekih neriješenih međusobnih pitanja ili problema. Zašto EK nije uspela da zaštiti zemlje-kandidate od te opasnosti?
VUČKOVIĆ: „Nacionalizacija“ pristupnog procesa predstavlja novinu novog metologoškog pristupa, i otvorena bilaterna pitanja mogu, kao što to primjeri Grčke (i Sjeverne Makedonije) i Slovenije (i Hrvatske) potvrđuju, biti korišteni u cilju ostvarivanja određenih nacionalnih interesa. U pitanju je institucionalni problem s kojim Unija mora da se pozabavi tokom svoje dugo najavljivane unutrašnje reforme. Trenutno EK predstavlja nadnacionalno tijelo koje, uglavnom, ima nadležnost predlaganja politike proširenja i praćenja njihove primjene kroz godišnje izvještaje o državama, dok Savjet i dalje predstavlja nacionalno tijelo koje strogo vodi računa o nacionalnim interesima država članica donoseći jednoglasne odluke po pitanju proširenja. Postojeće odredbe unutrašnjeg uređenja EU ne daju mogućnost Komisiji da preispituje odluke Savjeta.
ANALITIKA: Komesar za proširenje Varhelji kaže da se sada otvara mogućnost da zemlje-kandidati zatvaraju poglavlja za godinu dana? Smatrate li da je to realna mogućnost?
VUČKOVIĆ: Mislim da to nije realna mogućnost jer bi proces pristupnih pregovora trajao prilično dugo, posljedično otvarajući novi prostor za zamor od proširenja.
ANALITIKA: Da li nova metodologija podrazumijeva klauzulu balansa? Varhelji je na njenom predstavljanju rekao da EU može da prekine pregovore samo za neka poglavlja koja su bila otvorena i u potpunosti obustavi pregovore ako zemlja načini veliki korak unazad.
VUČKOVIĆ: Nacrt nove metodologije se naslanja na prethodni pristup pa samim tim načelno uključuje kao mehanizam i klauzulu balansa, jer ukoliko država koja stremi članstvu ne produkuje rezultate i ne demonstrira političku volju da se uhvati u koštac s reformskim poduhvatima, pregovori mogu biti zaustavljeni ili u ozbiljnijim slučajevima u potpunosti obustavljeni uz uskraćivanje pristupa EU fondovima i drugim prednostima koje države dobijaju kako napreduju u procesu pristupanja.
Mi smo prijetnju klauzulom balansa imali već u slučajevima i Crne Gore i Srbije, iako se radilo o različitim pitanjima. Na neki način, kad je riječ o Crnoj Gori, ona je praktično na snazi u posljednjem periodu jer mi u 2019. godini nijesmo otvorili nijedno poglavlje.
Nažalost, posljedice posljednjih talasa proširenja i spora dinamika s državama koje su sada u procesu pregovora, naglasile su potrebu i „štapa“ od strane EU, pa i EU sve jasnije definiše tzv. politiku uslovljanja opredjeljujući se za različite vrste preventivnih i kaznenih mjera.
ANALITIKA: Koja metodologija bi nas prije uvela u EU? Ima li brzina pristupa uopšte veze s metodologijom?
VUČKOVIĆ: Nije nama presudna metologija koliko nedvosmislena politička volja donosilaca odluka da dosljedno i efikasno primijene potrebne reformske zahvate, a posebno u kritičnim oblastima poput jačanja nezavisnosti pravosuđa, uspostavljanja rezultata u borbi protiv korupcije na svim nivoima, profesionalizacije javne administracije i ukupnog oslobađanja institucija od stega političke partije, kao i unaprjeđenja ambijenta za rad medija i civilnog društva.
