Abiznis

OPEC+ zadržao odluku o planiranom povećanju proizvodnje

Cijene nafte nijesu visoke iz tržišnih razloga, već zbog geopolitike

Nakon mjeseca tokom kojeg su cijene nafte porasle 15 odsto, a geopolitičke tenzije uzburkane širom svijeta, Organizaciji zemalja izvoznica nafte i njenim saveznicama trebalo rekordnih 16 minuta da odluče da će se pridržavati prethodno planiranog povećanja proizvodnje.

Cijene nafte nijesu visoke iz tržišnih razloga, već zbog geopolitike Foto: Pixabay
Analiza tržišta
Analiza tržištaAutorka
Portal Analitika / ReutersIzvor

Na sastanku OPEC+ u srijedu nije bilo dugih diskusija o tome da zemlje članice grupe proizvođača nijesu uspjele da postignu svoje proizvodne ciljeve ili o jednom od najprometnijih mjeseci na geopolitičkom frontu u posljednjih nekoliko godina, koji uključuje potencijalni rat između Rusije i Ukrajine, nemire u Kazahstanu, nagovještaji napretka u nuklearnim pregovorima između SAD i Irana i ponovljene napade Huta dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate.

Umjesto toga, odlučili su da završe svoj redovni mjesečni sastanak u rekordnom roku, izbegavajući bilo kakve oštrije rasprave. OPEC+, koji okuplja Organizaciju zemalja izvoznica nafte i njene saveznike na čelu sa Rusijom, pristao je na malo povećanje za mart, podižući cilj kolektivne proizvodnje nafte za 400.000 barela dnevno.

Sedmogodišnji cjenovni maksimum

Cijene Brent nafte dostigle su sedmogodišnji maksimum od 91,7 dolara po barelu 28. januara, a njom se sada trguje po cijeni od oko 90 dolara.

Nekoliko delegata OPEC+ reklo je da je posljednji blagi silazni cjenovni trend nafte rezultat zabrinutosti zbog potencijalnog poremećaja u snabdijevanju zbog sukoba, a ne zbog problema sa nestašicom.

„Cijene nijesu visoke iz tržišnih razloga, već zbog geopolitike“, rekao je jedan delegat Reutersu, dodajući da se o geopolitičkim tenzijama nije razgovaralo, jer politički događaji nijesu bili tema sastanka.

Grupa je obavila isto mjesečno prilagođavanje ciljeva od avgusta dok polako povlači rekordne rezove napravljene na vrhuncu pandemije, kada je tražnja za gorivom opala širom svijeta.

OPEC+ nije uspio da ispuni cilj vezan za rast i zaostaje za oporavkom tražnje za gorivom, jer nekoliko članica nije uspjelo da realizuje potrebna ulaganja za održavanje naftnih polja tokom pandemije.

Odluka koja odgovara svima

Kao i međunarodna kriza oko Ukrajine, tenzije su ovog mjeseca takođe nastale na Arapskom poluostrvu, gdje su jemenski Huti, orijentisani prema Iranu, lansirali bespilotne dronove i projektile za napad na Ujedinjene Arapske Emirate u eskalaciji sukoba sa vojnom koalicijom koju predvodi Saudijska Arabija.

Jedan od delegata sa sjednice OPEC+ u izjavi za Reuters naveo je da „ova odluka odgovara svima, i onima koji imaju kapacitet da povećaju svoje snabdijevanje i onima koji to ne mogu“.

„Ovom odlukom održavamo koheziju grupe i ostavljamo teške diskusije za kasnije“, dodao je on, govoreći o smanjenju kapaciteta među nekim članicama.

Podaci OPEC+ pokazuju da je 2021. grupa proizvodila u prosjeku više od 800.000 barela dnevno ispod svojih proizvodnih ciljeva, jer su se neki, uglavnom zapadnoafrički proizvođači borili sa nedostatkom ulaganja.

Nedostatak rezervnih kapaciteta grupe – neaktivna naftna polja spremna da se brzo uključe kako bi se izborili sa neočekivanim prekidima u globalnom snabdijevanju – paralelno sa oporavkom tražnje nakon pandemije, podigli su cijene energije i podstakli globalnu inflaciju.

Samo nekoliko proizvođača drži većinu tog globalnog rezervnog kapaciteta, a to su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak.

Ograničenja zbog sankcija Iranu

Stratezi za naftno tržište ističu da bi veoma mali rezervni kapaciteti mogli da potisnu cijene nafte iznad granice od 100 dolara tokom ove godine. Sankcije SAD takođe drže milione barela proizvodnje van mreže u Iranu i Venecueli.

Brza odluka daje grupi OPEC+ više vremena da sačeka smjer iranskih nuklearnih pregovora sa Zapadom koji bi otvorio put za ukidanje sankcija na izvoz nafte iz ove članice OPEC-a.

Indirektni pregovori između SAD i Irana ulaze u „konačnu fazu“, pri čemu sve strane moraju da donose teške političke odluke, rekao je ove sedmice visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta.

U međuvremenu, navodi se da je iranski ministar nafte Džavad Ovdži rekao da je Teheran spreman da se brzo vrati na tržište nafte, što bi moglo da poveća snabdijevanje za dodatnih 1,5 miliona barela dnevno.

Ovog mjeseca, kineska carina je prijavila prvi uvoz iranske sirove nafte za godinu uprkos tekućim sankcijama, istovarujući skoro četiri miliona barela iranske sirove nafte u državne rezervoare.

Tržišni stratezi komentarišu da je Bijela kuća naizgled već odustala od politike sprovođenja sankcija maksimalnog pritiska, dok sve više iranskih (i venecuelanskih) barela stiže do Kine.

Svaki nuklearni sporazum sa Iranom će najvjerovatnije primorati OPEC+ da preuredi svoje proizvodne kvote kako bi napravio mjesta za iranske barele kao i prethodnih godina. Prema sadašnjim procjenama, dodatno iransko snabdijevanje bi, međutim, moglo da pomogne da se zatvori rupa u promašajima cilja OPEC+.

Portal Analitika