U februaru, rejting agencija Moody's potvrdila je tada važeću kreditnu ocjenu B1. Kod obje kreditne ocjene outlook, odnosno izgledi budućeg kretanja kreditne ocjene, su stabilni.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe u izjavi za Portal Analitika da su na snižavanje državnog kreditnog rejtinga presudno uticali propala turistička sezona i rast javnog duga, nakon emitovanja 750 miliona eura vrijednih obveznica u decembru.
“Zabrinjava rast javnog duga, ne toliko u apsolutnom iznosu koliko u relativnom odnosu na BDP. Pad kreditnog rejtinga Crne Gore utiče na cijeli poslovni ambijent, kao i na odnose države sa institucionalnim investitorima”, ocijenio je Drecun.
On kaže da snižavanje državnog kreditnog rejtinga može izazvati rast kamatnih stopa i za privredu i za građane, ali i na kamate u pozajmicama koje našim bankama u stranom vlasništvu odobravaju njihove centrale.
“Ako nam ovogodišnja turistička sezona bude na nivou od 60 odsto u odnosu na 2019., onda bi očekivanja za 2022. bila dobra”, naglašava naš sagovornik.
Bivši direktor Montenegroberze i direktor sektora za finansijska tržišta u Hipotekarnoj banci Gojko Maksimović naveo je u objavi na poslovnoj društvenoj mreži LinkedIn da se Crna Gora našla u ne baš reprezentativnom društvu zemalja sa niskim kreditnim rejtingom- istu ocjenu kao naša država imaju samo još: Bosna i Hercegovina, Ukrajina i Bjelorusija.
“Glavni razlog u negativnom trendu ocjene kreditnog rejtinga naše države leži u činjenici velikog rasta javnog duga. Konkretno u 2007. godini smo imali državni dug u iznosu od oko 700 miliona €, dok bi na kraju 2020. godine on mogao da iznosi skoro oko 4 milijarde €. Takođe, udio duga u društvenom proizvodu se značajno povećao sa oko 32% u 2007. godini, na oko 90% (procjena) na kraju 2020. godine. Pad kreditnog rejtinga će dovesti do povećanja cijene zaduživanja. Važno je istaći da se cijena zaduženja države posmatra kao referentna cijena prilikom određivanja cijene kredita kako za preduzeća, tako i za građane, te u skladu sa tim možemo očekivati da u narednom periodu dođe do rasta aktivnih kamatnih stopa”, rekao je Maksimović.
On ne očekuje da će se u narednom periodu desiti dalji pad kreditnog rejtinga.
“Prve pozitivne impulse bi trebali očekivati sa prezentiranjem i usvajanjem budžeta za 2021. godinu. Činjenica da još uvijek nemamo usvojen budžet za tekuću godinu uliva investitorima dodatnu dozu neizvjesnosti koju bi trebalo što prije eliminisati. Nadam se da će pripremljeni budžet imati elemente snižavanja budžetskih rashoda, kako bi se i sami budžetski deficit smanjio na najmanju moguću mjeru. Neki dodatni poreski nameti će moći dati jednokratne pozitivne efekte, ali u trenutnoj situaciji mislim da ne bi bili kvalitetan mehanizam konsolidacije javnih finansija. Smanjivanje državne administracije, optimizacija i povećanje njene efikasnosti uz jasno definisanu poresku politiku i uklanjanje bilo kojih oblika neizvjesnosti (političkih na primjer), dale bi pozitivnu argumentaciju za buduće poboljšanje naše kreditne ocjene”, podvukao je Maksimović.
