Nakon prvog kruga prošle nedjelje, Makron ima velike izglede za stvaranje većine u Narodnoj skupštini, prenosi Hina.
Macronov centristički tabor Zajedno dobio je 25,75 posto glasova.
Novi savez ljevičara, komunista, zelenih i socijalista, na čelu s lijevim političarem Jean-Lucom Melenchonom, dobio je 25,66 posto, odnosno samo 21.400 glasova manje od Makronove koalicije, u zemlji u kojoj oko 48,7 miliona birača ima pravo glasa.
Na trećem mjestu je bila ekstremno desničarska stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen,a na četvrtom desničarski Republikanci.
Makronu potrebno najmanje 289 mjesta
Makronovoj koaliciji Zajedno potrebno je najmanje 289 mjesta za apsolutnu većinu, kao što je to bio slučaj na prošlim izborima 2017. godine kada su centristi osvojili 350 mjesta.
Kako je prenijela televizija BFMTV, Zajedno bi mogao osvojiti između 255 i 295 mjesta, a Melenchonova koalicija Nova narodna ekološka i socijalna unija (Nupes) između 150 i 200 zastupničkih mjesta, što je veliki skok u odnosu na prethodne izbore.
Desnica bi mogla dobiti 55 do 75 mjesta, odnosno mnogo manje nego prije pet godina, dok bi ekstremna desnica mogla osvojiti između 30 i 50 zastupničkih mjesta.
U slučaju da vladajuća koalicija osvoji relativnu većinu, to bi značilo da je i dalje najbrojnija u parlamentu, ali bi morala sklapati saveze i dogovore za određene prijedloge zakona.
Tada bi republikanci (LR, desnica) mogli izgubiti status najjače opozicione stranke, ali i odigrati ključnu ulogu.
Strah od slabog odziva birača
Analitičari strahuju od malog odziva birača, dok ankete prognoziraju odziv od 44 do 47 posto. Prvi rezultati izlaznih anketa očekuju se ubrzo po zatvaranju birališta u 20:00 sati.
Za Makrona parlamentarni izbori govore o tome hoće li moći da sprovede svoje planove tokom drugog mandata, uključujući kontroverznu penzionu reformu i hitno potrebna poboljšanja u obrazovanju i zdravstvu.
Makron se takođe želi više usredsrijediti na politiku zaštite okoline te snažnije razvijati nuklearnu i obnovljive izvore energije. Za to mu je potrebna većina u parlamentu.
Ako Makronovi glasovi budu dovoljni samo za relativnu većinu, predsjednik i vlada bit će prisiljeni tražiti podršku u drugim taborima. Vjerovatno bi tada postojala manjinska vlada koja se pokušava osloniti na snage lijevog ili desnog centra, zavisno od projekta.
Potvrda predsjedničkih izbora
Iako su mnogi Francuzi bili nezadovoljni Makronovim rezultatima na vlasti, 44-godišnjem čelniku išla je u prilog činjenica da se parlamentarni izbori u Francuskoj doživljavaju kao potvrda predsjedničkih izbora.
Tradicionalno u glasanju učestvuju uglavnom pristalice pobjednika, dok ostali često ostaju kod kuće. Makron je u aprilu na predsjedničkim izborima osvojio drugi mandat.
Bez obzira na odnos snaga u parlamentu, Njemačka i Evropa mogu i dalje računati na Francusku kao na pouzdanog partnera. Makron neće dopustiti bilo kakve kompromise oko svog proevropskog kursa i solidarnosti s Berlinom.
Francuska će takođe ostati sastavni dio ujedinjenog fronta Zapada protiv Rusije, agresora u ukrajinskom sukobu. Očekuje se da će socijalisti i republikanci biti solidarni s Makronovom koalicijom o evropskim pitanjima umjesto da ih blokiraju.
