Profesorica na Univerzitetu Crne Gore i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović večeras je gost Tviter Spejsa.
Teme razgovora su Otvoreni Balkan, evropske integracije, kao i politička kriza u Crnoj Gori.
Kada je u pitanju inicijativa Otvoreni Balkan, prema riječima Đurović, ona nam se predstavlja s političkog aspekta, dok građanima Crne Gore nije jasno šta bi podržavanje ove inicijative značilo s ekonomskog stanovišta.
„Da nam se rasvijetli ekonomski aspekt ove inicijative, bilo bi jasno zbog čega Crna Gora u ovom trenutku nije spremna da podrži Otvoreni Balkan“, ističe Đurović.
Napominje i da je Crna Gora oduvijek bila za dobru saradnju sa susjedima, te da nikad nije bježala od jačanja te saradnje i otvaranja ka regionu kako bismo zajedno išli ka evropskom tržištu. Međutim, kako ističe, Otvoreni Balkan nije priča o smanjenju granica i barijera.
„Ovo nije priča o poboljšanju trgovine, već se nudi politička inicijativa koja podrazumijeva da se određene zemlje regije prepoznaju kao lideri u integracijama, a oni koji ne žele da pristupe inicijativi, poput nas, da se predstave kao nekooperativne zemlje na koje treba izvršiti pritisak“, navodi Đurović.
I dodaje:
„Ovo je politička inicijativa koja ide na ruku Srbiji i Albaniji“.
Đurović kao suštinski problem u regionu vidi napete odnose među zemljama regiona, u prvom redu izmjeđu Srbije i Kosova.
„Odnosi između Beograda i Prištine kočnica su evropskim integracijama. Upravo je zbog problema među njima došlo do blokade regionalne saradnje i napretka“, smatra Đurović.
Navodi i da je inicijativa zapravo politička igra, kojima je cilj da se Vučić i Rama nametnu kao lideri s inovativnim rješenjima.
Smatra da Crna Gora ne može imati korist od ove inicijative, upravo zbog toga što Otvoreni Balkan nije utemeljen na ekonomskim, već na političkim principima.
„Srpski svet i albanski projekat našli su najmanji zajednički sadržalac i formirali političku inicijativu, koju nastoje da predstave kao ekonomsku. Crna Gora nema i ne može imati korist od takve inicijative“, kazala je Đurović.
Ističe i da je jedan od ključnih razloga za odbijanje inicijative to što se stvara ideja o zajedničkoj granici što, po riječima Đurović, ne bi bilo dobro za Crnu Goru. S druge strane, dok god smo na fonu zajedničkog tržišta, kako kaže, to je u redu.
„Zajedničko regionalno tržište da, ali preko toga - ne. Nemamo problem s liberalizacijom trgovine, ali želimo da taj proces bude bezbjedan, a državni interesi zaštićeni“, navodi Đurović.
Napredak u procesu integracija izostao
Đurović se osvrnula i na proces evropskih integracija.
„Crna Gora pregovara čitavu deceniju. Evropska unija mora izoštriti strategiju i nuditi prijedloge na taj način da to bude prihvatljivo za sve, kako ne bi ušla u problem kao prije nekoliko decenija. Svaka zemlja mora da bude ispoštovana. Ravnoteža interesa i kreiranje povjerenja moraju biti osnovni principi“, ističe Đurović.
Navodi i da je prošlogodišnji izvještaj bio veoma loš te da je, nažalost, napredak u mnogim poglavljima izostao.
„Značajno smo nazadovali u procesu integracija“, konstatuje Đurović
Dodaje i da ne možemo očekivati da se napravljena šteta anulira za kratak period.
„Svi bi željeli da naš sljedeći izvještaj bude bolji, ali to je jako teško očekivati ukoliko u obzir uzmemo krizu u kojoj se Crna Gora nalazi i koja tek predstoji“, navodi Đurović.
Ukoliko dođe do stabilizacije zemlje i jačanja institucija, kaže Đurović, onda možemo očekivati bolji izvještaj – ako ne u oktobru ove, onda u oktobru sljedeće godine.
„U svakom slučaju moramo se boriti za evropsku Crnu Goru“, ističe Đurović.
Navodi i da se moramo prilagoditi novim uslovima pregovaranja, kako bi što prije proces integracija vratili na pravi put i konačno postali dio evropske porodice.
„Moglo se mnogo više uraditi u prethodnom periodu, mnogo bolje, ali što je tu je. Idemo dalje“, kazala je Đurović.
Račune ne treba da polažemo drugim državama, već sebi
Đurović ističe da su naša preduzeća mnogo manje otporna na jaku konkurenciju te da bi veliki trgovinski lanci ugrozili naše male privrednike, a samim tim i privredu Crne Gore.
Osvrnula se i na program Evropa Sad, koji je doveo do niza ekonomskih reformi u Crnoj Gori. Međutim, ističe zabrinutost o održivosti tog programa.
„Zabrinuti smo kako će se sve to odvijati nakon šest mjeseci. Previše je neizvjesnosti, kroz velike turbulencije prolazi naša ekonomija“, ističe Đurović.
Kaže i da joj je nejasna lakoća odlučivanja sad već odlazeće vlade.
„Zatvori Montenegro airlines, zatvori bolnicu Meljine, zatvori... Za godinu i po dana nijesmo čuli rečenicu: otvorili smo. Te stvari me brinu“, navodi Đurović.
Zabrinjavajuće je, kako kaže, i to što je projekat iznjedren iz ideja druge države.
„Ne treba da polažemo račune drugim državama nego sebi. Ako su ti projekti toliko dobri i pomažu stanovništvu, zašto ih Srbija nije sprovela u svojoj državi? Da li je Crna Gora eksperiment? Ne smijemo dozvoliti da budemo nečiji eksperiment“, ističe Đurović.
Upravo iz ovih razloga, kako kaže, opravdano je nepovjerenje i skepticizam prema projektu Evropa sad.
Čitav razgovor možete preslušati putem linka ↷
