Novac je izdvojen za jačanje odgovora na COVID-19, odnosno podršku zdravstvenim sistemima država članica i međudržavnu saradnju, sa akcentom na one koje su najteže pogođene pandemijom.
Planirano je da bude utrošen na nabavku i distribuciju medicinske i zaštitne opreme, izgradnju privremenih bolnica, liječenje i transport oboljelih i zaraženih, podršku medicinskim istraživanjima, jačanje zdravstvenih kapaciteta, kao i za druge troškove sa kojim se države članice mogu suočiti.
Novac je preusmjeren iz „svih raspoloživih izvora u ovogodišnjem budžetu“ i biće preusmjeren na dvije osnovne oblasti - 2,7 milijarde eura za Instrument EU za hitnu podršku i 380 miliona eura za „rescEU“.
Instrument EU za hitnu podršku omogućava hitnu pomoć državama Unije kod vanrednih i iznenadnih, odnosno neočekivanih situacija, koji se koristi uporedo sa redovnim mjerama za pomoć. Već je korišćen pri finansiranju migrantske krize u Grčkoj. Predviđeno je da u slučaju koronavirusa bude aktivan dvije godine i da bude predmet stroge kontrole koju će sporovoditi radna grupa stručnjaka Unije, u saradnji sa nacionalnim zdravstvom, međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva.
RescEU je program stvaranja evropskih rezervi, radi pomoći zemljama članicama koje se suoče sa nedostatkom opreme. Prvobitno je predviđao obezbjeđenje flote helikoptera i aviona za borbu protiv požara i sličnih situacija, ali zbog koronavirusa sada podrazumijeva i stvaranje zaliha medicinske i zaštitne opreme, kao što su respiratori ili maske, koje su deficitarna roba širom EU.
Parlament je, pored borbe sa koronavirusom, izglasao i dodatna sredstva za repatrijaciju (45 miliona eura), dotacije Evropskom centru za kontrolu i sprječavanje širenja bolesti (3,6 miliona eura), Grčkoj (350 miliona eura) za pomoć usljed sve jačeg pritiska koji ta zemlja trpi zbog migrantske krize, Albaniji za obnovu poslije zemljotresa (100 miliona eura), a usvojili su i posebne mjere koje omogućavaju lakši protok novca iz kohezionih i strukturnih fondova Unije, mjere za pomoć ribarima i poljoprovrednicima, kao i posebne mjere za pomoć najsiromašnijim žiteljima EU za dostavu zaštitne opreme i hrane i drugih potrepština.
Poslanici su na sjednici usvojili i Zajedničku rezoluciju Evropskog parlamenta o koordinisanom odgovoru EU na pandemiju i njene posljedice u kojoj se, kao jedno od rješenja za prevazilaženje posljedica krize pominju i ,,obveznice za oporavak'', za koje bi garantovao budžet Unije, o čemu prethodno nije postignut dogovor šefova država i Vlada država članica na Evropskom vijeću.
Predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli rekao je nakon sjednice da su evroposlanici poslali jasnu poruku koju će on prenijeti šefovima država i vlada EU na sljedećem sastanku Evropskog vijeća koji je zakazan za 23. april.
I ova dvodnevna sjednica Evropskog parlamenta održana je daljinskim putem. Najveći broj evroposlanika sjedio je kod kuće i u raspravi učestovao putem video linka. Poslanici su i ovoga puta, kao i na martovskoj sjednici, glasali na papiru, koji su potom skenirali i slali elektronskom poštom u Brisel na prebrojavanje.
