Kako je kazao, ukoliko želi zaista biti evropska, odnosno realizovati ciljeve proklamovane u ekspozeu mandatara, pred Vladom Crne Gore je veoma važan i naporan posao: potrebno je usvojiti novu politiku privlačenja stranih investicija i uvesti set mehanizama kako bi se zaustavila dominacija korozivnog kapitala koji potencijalno može imati izuzetno negativan uticaj na spoljnopolitičko opredjeljenje i ukupno funkcionisanje države.
"Prvi koraci Vlade i najava dolaska investitora iz demokratskih zemalja ohrabruju, ali je taj set ad hoc aktivnosti potrebno povezati i pretvoriti u funkcionalnu i dobro osmišljenu politiku, čiji je cilj da korozivni kapital bude zamijenjen konstruktivnim. Ovaj posao neće biti lak, zahtijeva mnogo energije i napora ali je to jedini put da se prekine licemjerna politika prethodnih vlada", navodi Koprivica.
Učešće kapitala, kako dodaje, iz zemalja koje list Ekonomist klasifikuje kao potpune demokratije rapidno se smanjio sa 56,6% u 2015. na 22,7% u 2021. godini. U istim referentnim godinama, udio kapitala iz autoritarnih i/ili hibridnih režimapopeo sa 18,1na 35%. U nekim godinama ovog perioda odnos priliva kapitala iz demokratskih i nedemokratskih država je bio još nepovoljniji.
"Zanimljivo je da je u posljednje dvije došlo do značajnog povećanja investicija iz Rusije za 41,4% u 2020 u odnosu na 2019. i 66,2% u 2021. uodnosu na 2020 godinu. Priliv investicija u 2021. godini iz Rusije i iz država autoritarnog ili hibridnog režima čini 35% ukupnih stranih investicija. Ukoliko bi koristili Freedom House rang listu po kojoj se Srbija smatra hibridnim režimom, tada bi učešće ovog kapitala činilo čak 43,5% ukupnih investicija. Kad imamo na umu ove podatke postavlja se pitanje da li je odlaganje usvajanja sankcija Rusiji zaista bilo pitanje nerazumijevanja unutar Vlade, ili je u pitanju bilo nešto mnogo veće i značajnije", ističe Koprivica.
Smatra da je potrebno ispuniti nekoliko mjera kako bi se, uzuz značajno povećanje diplomatskih napora, borbe za vladavinu prava i političku odlučnost, dalekovidost i iskrenost, postepeno prevazišlo trenutno stanje.
Koprivica smatra da je neophodno poboljšati zakonski okvir kroz uvođenje obavezujućih mehanizama kontrole stranih investicija (skrining investicija); objavljivanje registra podataka o stvarnim vlasnicima kompanija i puna implementacija Pete direktive EU o sprečavanju pranja novca; jačanje kontrolnih mehanizama u postupku dodjeljivanja i praćenju efekata državne pomoći u ostvarenju ciljeva zbog kojih je dodijeljena; jačanje povoljnog i predvidivog poslovnog ambijenta i osnažiti Regionalnu agendu za investicije država Zapadnog Balkana istraživanjima o uticaju stranog kapitala na ekonomsku i političku stabilnost države u koju dolazi.
