“Negativne posljedice rata između Rusije i Ukrajine već su primjetne u različitim segmentima ekonomije. Negativne posljedice su, prije svega, osjetne na tržištu roba i usluga gdje je ekonomska aktivnost smanjena”, kazao je Mirković.
Ističe da se negativne posljedice sagledavaju i kroz rast cijena hrane i energenata, ali i smanjene aktivnosti kompanija iz Evrope koje imaju usku ekonomsku saradnju sa tržištima Ukrajine i Rusije.
“Poremećaji na tržištu ponude uticali su na rast cijena hrane, odnosno pšenice. Određena količina pšenice zarobljena je u izvozu iz Ukrajine i Rusije, a ova dva tržišta čine trećinu ukupnog svjetskog izvoza. To se odrazilo da kretanje cijena na međunarodnom tržištu jer je, prema čikaškoj berzi fjučersa, zabilježena najveća cijena pšenice u posljednjih 14 godina”,ističe Mirković.
Situacija na međunarodnom tržištu nastavak je nepovoljnih trendova koji su stvoreni tokom pandemije koronavirusa, smatra Mirković. Dodaje da će u nekim djelovima svijeta uticaj biti manje osjetan što, prema njegovim riječima, zavisi od ekonomskih relacija koje Ukrajina i Rusija imaju sa drugim zemljama.
“Zbog jakih ekonomskih veza sa ove dvije zemlje, uticaj na ekonomiju Evrope će biti snažniji. Manje osjetan uticaj se očekuje na tržište Kine ili SAD-a. Teško je predvidjeti da li će biti nestašice jer kada nekog proizvoda nema u dovoljnoj količini, onda je očekivano da će dobavljači naći alternativna rješenja kao u doba pandemije, koja je uticala na stanje robnih zaliha”,kazao je Mirković.
Isključenje velikog broja banaka iz sistema, podsjeća, uticalo je na finansijski sektor. Osjetan je, kaže, i uticaj na mobilnost ljudi – sektor turizma i saobraćaja.
“Kretanja na tržištu odraziće se i na naš turizam. Turisti iz Ukrajine i Rusije su među onima koji najviše posjećuju Crnu Goru, zajedno sa turistima iz zemalja regiona. Prema podacima Monstata od prethodne godine, najveći broj turista dolazi iz Srbije i BiH, a na trećem i četvrtom mjestu su turisti iz Rusije i Ukrajine. Ukoliko se analiziraju podaci iz 2021. godine, turisti iz Rusije su ostvarili 12 odsto noćenja, dok su državljani Ukrajine činili devet odsto noćenja. Zajedno čine više od petine ukupnog broja noćenja stranih turista”, navodi Mirković.
Uspješnost turističke sezone zavisiće, kako kaže, i od brzine transformacije i traženja alternativnih tržišta. Prema prošlogodišnjim podacima, podsjeća, nešto više od 50 odsto noćenja su ostvarili turisti iz Srbije i BiH, tako da će se crnogorski turizam i ove godine oslanjati na regionalno tržište.
Prema sadašnjim procjenama i očekivanjima, smatra Mirković, teško se može očekivati trend pada cijena goriva. Rast cijena energenata utiče na životni standard stanovništva, a način da se suzbije negativni uticaj je smanjenje akciza, zaključuje Mirković.
