Donošenje zakona o Skupštini doprinijelo bi uređenju parlamentarne kontrolne i nadzorne funkcije, transparentnosti u njenom radu, a kako je u pitanju jedan sistemski važan akt poželjno bi bilo da nastane kao rezultat visokog stepena saglasnosti vladajuće većine i opozicije u parlamentu uz neophodno učešće NVO i akademske zajednice, ocijenio je za Pobjedu poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
Radna grupa zadužena za izradu nacrta zakona o Skupštini formirana je u martu prošle godine, a nacrt akta, kako je to predviđeno Zaključkom o njenom formiranju, trebalo je da bude gotov do 1. oktobra, takođe prošle godine. Do sada je održana samo jedna, konstitutivna sjednica.
Mugoša je ukazao da je, sagledavajući komparativna iskustva i imajući u vidu ukupan društveno-politički ambijent, potrebno normativno urediti funkcionisanje parlamenta.
"Vjerujem da bi donošenje zakona o Skupštini doprinijelo unapređenju parlamentarne kontrolne i nadzorne funkcije, transparentnosti u njenom radu, aktivnijoj predstavničkoj ulozi poslanika i adekvatnijem definisanju odnosa između grana vlasti, uključujući i normativna preciziranja u dijelu obaveze predstavnika određenih djelova sistema da podnose različite izvještaje i prisustvuju sjednicama radnih tijela Skupštine, odnosno afirmaciji principa kontrole i ravnoteže grana vlasti", istakao je Mugoša.
Smatra i da značaj ovog akta u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta rada samih poslanika i njihove posvećenosti javnom, a ne uskopartijskom i dnevnopolitičkom interesu.
"S obzirom na to da je u pitanju sistemski važan zakon i da su njegovi predlagači poslanici, poželjno je da bude rezultat visokog stepena saglasnosti vladajuće većine i opozicije u parlamentu, uz neophodno učešće u tom procesu NVO i akademske zajednice", kazao je on.
Podsjetio je da je pitanje potrebe izrade i donošenja zakona o Skupštini aktuelno već duži niz godina, i to, kako je rekao, ne samo u političkim krugovima, već i u dijelu akademske zajednice i NVO sektora.
"Relevantno za ovu problematiku je i činjenica da postoje veoma kvalitetne analize Istraživačkog centra Skupštine na temu zakona o parlamentu i uporednih iskustava, koje mogu poslužiti za kreiranje kvalitetnog normativnog okvira u ovoj oblasti", kazao je Mugoša.
Poslanica Građanskog pokreta Ura Božena Jelušić saglasna je da je donošenje ovog akta potrebno i to, kako kaže, što hitnije.
"Mi smo, sva je prilika, jedina država koja nema zakon o Skupštini i zbog toga su nam se i događale stvari u kojima nije jasno koje su procedure i kakve su nadležnosti", kazala je Jelušić Pobjedi.
Zbog toga, dodala je, a i da ne bismo opet dolazili u situaciju da se postavlja pitanje „može li se staviti u pogon Skupština kao organ zakonodavne vlasti“ potrebna je hitna izrada i usvajanje akta.
"Kroz njega bi se jasno razlučile nadležnosti odbora, propisale procedure koje neće dovoditi do blokade zakonodavne grane vlasti", navela je ona.
Kazala je i da su tokom prethodne godine dobijali izvjesna dokumenta koja ovo pitanje regulišu u drugim zemljama, ali da nije bilo ničega što bi predstavljalo kvalitativan iskorak kojim bi se mogli pohvaliti.
