Vaterpolo

Počelo je SP u vaterpolu, ovako je izgledao istorijat takmičenja

Od velike dominacije SFRJ do sedmog nastupa Crne Gore

Utakmicama popodnevnog programa prvog kola, u Budimpešti je počelo 19. Svjetsko prvenstvo u vaterpolu. Reprezentacija Crne Gore, večerašnjim duelom protiv domaće Mađarske, počeće sedmi nastup na SP.

Od velike dominacije SFRJ do sedmog nastupa Crne Gore Foto: Arhiva / SFR Jugoslavija, 1987.
Portal AnalitikaIzvor

Do sada, naša je selekcija osvojila jedno odličje, no crnogorski vaterpolisti osvajali su i zlatne medalje, i to u selekcijama starih država. U nastavku se prisjećamo ključnih momenata vezanih za SP.

Najuspješniji Italijani i Mađari

Tokom prethodnih 18 izdanja SP, najviše uspjeha imali su Italija i Mađarska. Dok su ‘azuri’ četiri puta bili prvaci svijeta (1978, 1994, 2011, 2019), Mađari su osvojili 11 odličja, od kojih tri zlata.

Potom slijede Hrvatska i Španija sa po sedam osvojenih odličja, od čega po dva zlata. Do sada, dva puta su SP osvajali i vaterpolisti Srbije, te nekadašnjih selekcija SFR Jugoslavije i Sovjetskog saveza.

Dominacija Jugoslavije uoči raspada države

Stariji ljubitelji sporta pamte i razdoblje velike dominacije Jugoslavije. Selekcija stare države je dva puta uzastopno osvajala zlato, i to 1986. i 1991. godine.

Prvi put se to dogodilo u Madridu, nakon mitskog polufinala protiv SSSR (9:8) i još dramatičnijeg finala protiv Italije (12:11). U finalu se igralo čak osam produžetaka, a presudio je legendarni pogodak Milanovića.

Nastupalo je u toj reprezentaciji i više crnogorskih vaterpolista – Andrija Popović, Mirko Vičević, te Milorad Krivokapić.

Pet godina kasnije, uslijedilo je zlato u Pertu, opet nakon mečeva za pamćenje. U polufinalu je eliminisana selekcija SAD (7:6), a u finalu smo bili bolji od Španije – 8:7.

Od igrača iz Crne Gore, pored Mirka Vičevića, za tu je selekciju nastupao i Vaso Subotić.

Veliki uspjeh Porobićeve selekcije

Od raspada nekadašnje države do 2006, selekcija SR Jugoslavije / SCG nastupila je na četiri prvenstva, osvojivši zlato, srebro i dvije bronze.

Prvo mjesto osvojeno je u Montrealu 2005, tada je SCG u polufinalu bila bolja od Hrvatske (5:4), a u finalu od Mađarske (8:7). Veliki uspjeh, reprezentacija tadašnje federacije ostvarila je pod vođstvom crnogorskog stručnjaka Petra Porobića, a uz nastup naših igrača Nikole Janovića, Borisa Zlokovića, Predraga Jokića, te aktuelnog selektora Vladimira Gojkovića.

Razočaranje u Rimu

Nakon toga, dolazimo do Crne Gore. Osvojivši EP u Malagi, naša selekcija gotovo od samog početka davala je mnogo razloga da javnost od nje očekuje vrhunske rezultate. Zato je bilo i razočaranja, a prvo se dogodilo na SP 2009. u Rimu, kada smo u plej-ofu za četvrtfinale prilično neočekivano poraženi od Njemačke (8:9).

Mnogo je bolje izgledala naša selekcija u Šangaju 2011. godine, ali je u četvrtfinalu zaustavila Hrvatska – 6:9.

Rezultat za pamćenje u Barseloni

Najveći uspjeh ostvaren je na SP 2013. u Barseloni. Počelo je razočaravajućim porazom od Grčke (4:6), no onda je uslijedio sjajan niz naših vaterpolista pred kojima su padali Španija (7:5), Novi Zeland (23:1), Kanada (12:4), Srbija (9:8) i Italija (10:8).

U velikom finalu pratili smo sjajan meč sa Mađarima, u kojem je našoj reprezentaciji nedostajalo i malo sreće. Na kraju, uz drugi poraz na prvenstvu (7:8), tim koji je predvodio selektor Ranko Perović osvojio je srebro. Za Crnu Goru su u Barseloni nastupali Radić, Šćepanović, Draško Brguljan, Darko Brguljan, Pasković, Petrović, Kruzija, Mlađan Janović, Nikola Janović, Ivović, Mišić, Klikovac i Jokić.

Dvije godine kasnije u Kazanju nas je u četvrtfinalu eliminisala Hrvatska (4:10), a 2017. u Budimpešti, nakon sjajnog nastupa u grupi, opet smo ispali u četvrtfinalu – ovog puta protiv Grčke (7:12).

Prije tri godine, na SP u Gvanžuu, Crna Gora nije mogla dalje od plej-ofa za četvrtfinale. Eliminisala nas je Australija, i to nakon izvođenja peteraca (11:13).

Portal Analitika