O Facebooku se mnogo govorilo u medijima prošle nedjelje, iako to možda nijeste uočili jer je preimenovan u Meta u nadi da će loše vibracije povezane sa njegovim prvobitnim imenom postepeno da izblijede iz javnog sjećanja. (Google je pokušao isti trik sa Alphabetom i ni to nije uspjelo.)
Za promjenu, međutim, posljednji trenutak Facebooka na vrhu dnevnog reda vijesti nije imao nikakve veze sa skandalima i uopšte sa njegovim finansijskim rezultatima, koji su bili toliko neočekivano loši da su akcije u jednom trenutku pale 25%, stvarajući gubitak od 240 milijardi dolara tržišne vrijednosti, što je zauzvrat dovelo do pada Nasdaq indeksa od 2%.
S obzirom na to da je Facebook do sada bio licenca za štampanje novca, toliko da je u jednoj fazi (2019.), kada ga je Federalna trgovinska komisija kaznila sa pet milijardi dolara, njegove akcije su zapravo porasle pošto je Wallstreet registrovao da je navodno velika kazna zapravo bila kao da je slona ujela buva.
Ali ovaj put je bilo drugačije. Zašto? Tri faktora su se izdvojila iz izvještaja o konferencijskom pozivu Marka Zakerberga analitičarima berze: uticaj TikToka; Appleov potez da od korisnika iPhonea zahtijeva da pristanu da ih oglašivači prate; i otkriće da je do sada nezaustavljivi rast broja korisnika Facebooka zastao.
Pravi problem za Facebook je to što TikTok monopolizuje pažnju svojih korisnika
Zakerbergova novootkrivena opsesija TikTokom mora da je zbunila mnoge posmatrače. Na kraju krajeva, TikTok nije društvena mreža. To je usluga koja hostuje kratke korisničke video-zapise, iz žanrova kao što su šale, vratolomije, trikovi, vicevi, ples i zabava. U vlasništvu je kineske kompanije BiteDance, ne razumije ga niko stariji od 40 godina i osvojio je svijet. Kao oblik kineskog kulturnog imperijalizma, čini da inicijativa Sji Đinpinga „pojas i put“ izgleda amaterski.
Pa zašto to Zakerberga ne pušta da zaspi? Odgovor je da TikTok briljantno brine o demografskoj grupi – takozvanim mladim odraslim osobama – kojoj Facebook, sa svojom demografijom koja stari (roditelji, babe i djedovi) izgleda više ne služi dobro. Ovo objašnjava zainteresovanost da se ponovo pokrenu Reels (smiješan pokušaj da oponaša žanr kratkih videa) i da ponovo postavi prioritet mladim odraslim osobama u drugim ponudama. Ali pravi problem za Facebook je to što TikTok monopolizuje pažnju svojih korisnika, odakle dolazi novac za nadzirani kapitalizam.
Kao što Ben Tompson, iskusni analitičar tehnologije, kaže: „Problem za Metu je što se njeno poslovanje ne zasniva na objavljivanju sadržaja vaših prijatelja; zasniva se na angažovanju i prikazivanju oglasa, što znači da je svaka usluga koja uzima vaše vrijeme i pažnju – a TikTok uzima mnogo toga – osnovna prijetnja.”
Drugi izvor nevolja za Facebook je uticaj Appleove funkcije „transparentnosti praćenja aplikacija“ (ATT), predstavljene prošle godine sa verzijom 14.5 njegovog iOS mobilnog operativnog sistema. Ovim se tražilo od korisnika iPhonea da daju izričitu saglasnost za praćenje aplikacija na nivou korisnika i ID uređaja. Nije iznenađujuće da su korisnici u velikoj mjeri odbili praćenje. A uticaj na Facebook je sada postao jasan – u vidu izgubljenih 10 milijardi dolara prihoda od oglašavanja. To je 8,5% prihoda kompanije u 2021, ali, što je još važnije, četvrtina njegovog ukupnog profita za ovu godinu.
Brojke objavljene prošle nedjelje pokazuju da je broj dnevnih aktivnih korisnika pao za 500.000
Lako je shvatiti zašto bi rezultati poput ovih mogli navesti investitore da preispitaju svoje portfelje akcija. Ali Facebook se i ranije pokolebao i oporavio se. Kao kompanija, ona ima ogromne resurse novca i talenta. S obzirom na vrijeme, možda će moći da pronađe način da odvuče mlade odrasle od TikToka i da se kreće oko Appleovog ATT-a. Ali za svakoga ko dugoročno gleda na ove poteškoće, velika stvar je da je korisnička baza kompanije možda prestala da raste. Brojke objavljene prošle nedjelje pokazuju da je broj dnevnih aktivnih korisnika pao za 500.000 i da se čini da se broj aktivnih korisnika mjesečno smanjio na 2,91 milijardu. Ako je ovo početak trenda, to je zaista značajno.
Zašto? U suštini, sve je u vezi sa mrežnim efektima. Davne 1990. godine, Bob Metkalf, ko-izumitelj Eterneta, formulisao je „zakon“ koji kaže da je vrijednost komunikacione mreže proporcionalna kvadratu broja povezanih korisnika sistema. Ovaj zakon je pokrenuo svaki sistem umrežavanja na planeti i njegovo iskorištavanje je oduvijek bio cilj osnivača kompanije.
Trik je bio da se brzo privuku korisnici (bez naplaćivanja usluge) i da se dođe do tačke u kojoj je broj korisnika dovoljno velik da otežava prodor na tržište. Facebook je odavno dostigao tu tačku i ako želite da mjerite njegovu moć u ovom trenutku, pokušajte da odredite koliki je kvadrat od 2,91 milijarde.
Razlog zašto je mrežni efekat toliko moćan je taj što sve dok se broj korisnika povećava, kompanija se kreće u dobrom krugu. Što više korisnika ima, to je veći podsticaj za nove korisnike da se prijave. Od početka, povećanje broja korisnika bila je Zakerbergova prevashodna opsesija. Zbog toga je uvijek obraćao pažnju na glasove opreza kada je kompanija naišla na skandale i optužbe za nanošenje društvene štete.
Ali mrežni efekti rade u oba smjera. Ako broj korisnika počne da opada, onda se vrli krug iznenada pretvara u začarani, što vodi ka silaznoj spirali. Možda je ovo ono što TikTok već radi na Facebookovom Instagramu, na primjer. Zakerberg je dovoljno pametan da zna da je njegova pozicija gospodara trenutnog univerzuma možda prolazna. Sic transit gloria i sve to. A to može objasniti zašto planira da bude gospodar nadolazećeg metaverzuma.
* * * * *
Autor je Džon Noton, predsjedavajući savjetodavnim odborom Minderoo centra za tehnologiju i demokratiju na Univerzitetu Kembridž
