Generalni direktor za NATO u Ministarstvu vanjskih poslova Vladimir Vučinić podsjetio je kako je NATO formalno poziv za pristupanje Finskoj i Švedskoj uputio tokom nedavnog samita u Madridu, a da su protokoli potpisani petog jula.
"Članstvom će se izvršiti nadgradnja već visokog nivoa operabilnosti između NATO-a sa jedne, te Finske i Švedske sa druge strane", poručio je on.
Nikolić: Koncept neutralnosti doživio krah
Andrija Nikolić (DPS) kazao je kako iz Ukrajine stižu scene masovnih progona, rušenja i ubijanja civila, te da je posljedica svega spoljnopolitička revolucija, čije je ključno obilježje krah koncepta neutralnosti.
"Upravo se na primjeru Švedske i Finske to najbolje vidi", rekao je on.
Građani, kako je kazao, moraju da znaju da Rusija ne vodi rat samo protiv Ukrajine.
"Ona vodi rat protiv Zapada i cijelog demokratskog svijeta. Niko u ovom sukobu nije ostao neutralan, počev od Švedske i Finske, koje imaju dugu tradiciju neutralnosti", naglasio je Nikolić.
Kordić: Crna Gora nema nikakvu ulogu u ovom procesu
Kako je istakla Simonida Kordić (DF), Crna Gora nema nikakvu ulogu u slučaju pristupanja Švedske i Finske NATO-u.
"Dramatično se mijenja bezbjednosna arhitektura svijeta. Ali to nije počelo ove godine, niti od rata u Ukrajini. Nažalost, scene u Ukrajini nijesu nove u ovom vijeku. Takve scene smo gledali u svojoj domovini devedesetih godina. Gledali smo to u Siriji, Avganistanu, Libiji, Jemenu... Stanje sukoba je redovno u svijetu danas", dodala je.
Kakav je uticaj vojnih saveza na te ratove, istakla je, legitimna je tema koju treba otvoriti.
"Finska i Švedska su pronašle da bi u novim okolnostima za njih bilo benefitno da budu dio NATO-a, a upravo je argumentacija koju čujemo iz tih zemalja argumentacija konstruktivnosti", poručila je Kordić.
Ivanović: Oni koji pomažu Ukrajini - čine joj štetu
Dragan Ivanović (SNP) govorio je o Crnoj Gori i ulasku u NATO, ističući da je trebalo organizovati referendum.
"Rat u Ukrajini poremetio je mnoge stvari u samoj Evropi i odrazio se kod nas. Ovo što se dešava sa Švedskom i Finskom, mi kao članica moramo da ratifikujemo protokole", naglasio je.
Kazao je i - "meni se čini da svi oni koji u ovom trenutku pokušavaju da pomognu Ukrajini, da joj čine štetu".
"Slanje oružja, na taj način pomagati, da li to u ovom momentu znači spas - to je već posebno pitanje o kojem ne bih želio da govorim", istakao je Ivanović.
Lekić: Priča sa Turskom još nije završena
Miodrag Lekić (Demos) rekao je kako mu je žao što u Skupštini nije predlagač, šef diplomatije Ranko Krivokapić.
"Želio bih da ga pitam o tome što je rekao jednom gostu da je većina koja je pobijedila na izborima - proruska. Želio bih da ga pitam kojom je metodologijom došao do tog zaključka", kazao je Lekić.
Kazao je kako su Švedska i Finska suverene, zrele i demokratske zemlje, koje su donijele odluku na odgovoran način.
"Ova inicijativa nije sasvim izvjesna. Treba reći i to. Iskrsnuo je problem odnosa sa Turskom, bilo je sastanaka i obećanja", rekao je on, dodajući kako će podržati protokole.
Jelušić: Odluka koju ne treba osporavati
Odluku dvije države, koje su do sada bile vojno neutralne, da pristupe NATO-u, ne treba osporavati, rekla je Božena Jelušić (URA).
"Zašto dvije ekonomski jake i vojno neutralne zemlje ipak odlučuju da prekinu tu stratešku prednost? Očigledno je, makar po mom mišljenju, Rusija nametnula normalizaciju da jedna zemlja može svim zemljama okolo da diktira kako treba da se ponašaju. Meni se čini da u tom svjetlu treba gledati na odluku Finske i Švedske", naglasila je.
Podsjetila je kako je u Crnoj Gori podrška članstvu u NATO na nivou od gotovo 50 odsto, a da je protivnika sve manje, dodajući kako je i to rezultat ruske agresije na Ukrajinu.
Brajović: Protokole da ratifikujemo sa ponosom
Treba sa ponosom ratifikovati protokole o pristupanju Švedske i Finske NATO-u, poručio je Ivan Brajović (SD).
On je dodao da je rat u Ukrajini samo potvrdio koliko je značajna i dobra bila odluka da Crna Gora pristupi NATO-u, a kazao je kako i Švedska i Finska - baš kao što je to bilo u Crnoj Gori - odluku o pristupanju NATO-u nijesu donosile na referendumu, nego u parlamentu.
"Samo su dvije članice o tome odlučivale na referendumu, i to jedino zbog toga što ih je na to obavezivao ustav", dodao je.
Striković: Svako vidi da je politika DF-a proruska
Adnan Striković (SDP) kazao je kako danas, kada se i najrazvijenije države, koje su dugo bile vojno neutralne, opredjeljuju da priđu NATO-u, više nema mjesta preispitivanju da li je pristupanje Crne Gore toj alijansi bilo ispravan potez.
"Međutim, nije jasno da nekome treba objašnjavati zašto je politika DF-a proruska, da neko ko ne želi agresiju nazvati pravim imenom, da neko ko se protivi sankcijama Rusiji, da treba nekome objašnjavati da li je politika takvog subjekta proruska", rekao je Striković, očito aludirajući na izlaganje Miodraga Lekića.
Nimanbegu: Oni koji su bili protiv, sad ništa ne smiju reći protiv NATO-a
Genci Nimanbegu (Forca) rekao je kako je Švedska nakon 208 godina neutralnosti riješila da se svrsta, što dovoljno govori o NATO-u kao vojnom savezu koji ima političke vrijednosti.
"Veoma mi je drago čuti ovdje kolege, koje su tada bojkotovale parlament, da sada više ne smiju ništa javno reći protiv NATO-a. A to potvrđuje i ispravnost naše odluke da pristupimo NATO-u, savezu država koje su bolje od nas. Svi želimo da naša država bude najbolja, ali svjesni smo i naših problema", istakao je on.
Poslanici će glasati o protokolima narednih dana, najvjerovatnije na kraju sjednice.
7
