Knjiga „Od Podgorice ka Cetinju“, autora Slobodana Boba Čukića, urednika feljtona i arhiva u Pobjedi, predstavljena je večeras u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.
Autor je namjeravao da ovo djelo izađe kao drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje njegove knjige „Iz dubina lješanske prošlosti“, koja je objavljena u decembru 2019. godine.
Stara poglavlja je dopunio i preuredio gdje je to bilo neophodno, ali je ubrzo shvatio da je to tek početak. Još početkom 2020. godine nastavio je terenska istraživanja na tlu Lješanske nahije i na susjednim područjima, što je donijelo i mnoštvo novih saznanja, ali i poglavlja, koje je Čukić inkorporirao u novo djelo.
Niz tragova
Tu Čukićevu sklonost ka istraživanju, propitivanju i upoređivanju, konstatovao je na promociji u Biblioteci i nekadašnji direktor Državnog arhiva Crne Gore Stevan Radunović. On je istako da Čukić godinama predano traži pogodne sagovornike, sluša, pamti i zapisuje njihove priče i koristi ih.
“On sva saznanja do kojih dolazi iz navedenih izvora dodatno provjerava, upoređuje i locira istraživanjem na terenu. Nema vjerovatno nijednog mjesta đe se zna da postoje ili bi mogli postojati neki istorijski tragovi a da ga nije obišao, mnoga i više puta, te proučio i opisao”, rekao je Radunović.
Čukić nam je, prema riječima Radunovića, na osnovu dugogodišnjeg istraživanja podario ovu obimnu i vrijednu knjigu koja sadrži izuzetno veliki broj informacija do kojih nije bilo nimalo lako doći.
“Autor nam nudi i opisuje čitav niz tragova na raznim lokalitetima, koji ukazuju na postojanje života na ovom području još od praistorije.
Govori i o drevnim putevima, trasama i prirodnim koridorima koji vode preko ovog područja, kao i njihovom uticaju počev od naseljavanja pa dalje, tokom duge i burne prošlosti. Vrlo precizno opisuje granice područja, kao i njihovo mijenjanje. Takođe, prezentuje niz mapa nastajalih u raznim vremenima od kojih su neke dosta precizne dok druge nijesu. Veoma iscrpno govori o naseljavanju Lješanske nahije kao i okolnih područja. Opisuje postojanje i nestajanje nekih grupacija, njihovu povezanost i međusobni uticaj. Autor iscrpno analizira i neke ideološki obojene tvrdnje pojedinih autora, koji su pisali o narodu na ovim prostorima, njegovom porijeklu, vremenu naseljavanja i povezanosti ili poistovjećivanja sa nekim drugim, tj. srpskim narodom. On na argumentovan i veoma jasan način dokazuje da se tu radi o običnim tendencioznim konstrukcijama koje nemaju nikakvo utemeljenje u valjanim istorijskim izvorima”, kazao je Radunović.
Predani rad
Prof. Aleksandar Radoman konstatovao je da knjige Slobodana Čukića propituju istorijske teme o kojima se ili ćutalo ili nedovoljno pisalo.
“Tri su temeljna obilježja Čukićeva pristupa: nesvakidašnja upućenost u materiju, polemičnost i predani rad na terenu. Svaki od 16 radova objavljenih u ovoj knjizi, naime, jeste rasprava polemički intonirana i utemeljena na terenskome radu. Autor je kao polazišnu premisu usvojio stav da bez holističkoga pristupa koji podrazumijeva uporedne arheološke, istorijske, kulturološke, antropološke, etnološke i dr. komponente uključene u istraživački proces, sve hipoteze i zaključci istraživačkoga rada mogu biti nedostatni i sporni”, rekao je Radoman.
Studije Čukića, kako je istakao, problematizuju teme o kojima istoriografija nije dala pouzdan sud, nekad zbog kontaminacije ideološkim obrascima, a nekad zbog ignorisanja holističkoga pristupa istraživanju.
“Lješanskoj prošlosti Čukić stoga pristupa onako kako je to činio i s ranijim tematima koji su bili predmet njegova interesovanja – interdisciplinarno. Temeljno proučivši gotovo sve što je dosad napisano o lješanskoj starini, od prvorazrednih izvora, etnoloških i istoriografskih zapisa do novinskih bilježaka, poznajući besprijekorno teren i konsultujući informatore, on rekonstruiše zanimljivu priču o postanku Lješanske nahije, kao važnoj smjernici ukupne crnogorske istorije na prijelazu iz srednjega vijeka u rano novovjekovlje”, rekao je Radoman.
Moderator večeri bio je publicista Dragan Mitov Đurović, koji je istakao da je ovo „knjiga arhiv, knjiga koja je za svaku kuću, pisana na poseban način, sa 727 stranica, skoro 400 fotografija“.
“To je blago. To nije učinio Istorijski institut Crne Gore, to nije učinila nijedna institucija minulih decenija i vjekova, a svi su za to od države dobili ordenja da više na prsima nemaju mjesta. To je učinio jedan čovjek, sa nevjerovatnom energijom, sa snagom za izuzetno poštovanje...”, rekao je Đurović.
Nove priče o starim crnogorskim grobljima
Autor Slobodan Čukić, na kraju večeri, govorio je o nekoliko ključnih aspekata njegovih istraživanja u djelu „Od Podgorice ka Cetinju“ i uzgred najavio nove knjge. Objasnio je da je ovu knjigu završio u aprilu 2021. godine, a da već godinu obilazi stara crnogorska groblja, u pokušaju da se sačuvaju od zaborava i sistematizuju grobni natpisi koji govore o našoj istoriji.
"Ne samo to, nego da se napravi tipologizacija načina kako smo se kopali, kako smo pravili grobne i nadgrobne spomenike, kad se što pojavljuje itd. Svakih 20-30 godina dolazi do promjene u načinu sahranjivanja. To je novija istorija ali jednako dragocjena kao i stariji period. Obišao sam oko 280 seoskih grobalja, nijesam se samo usmjerio na prošlost već na jedan zaboravljeni, zanemareni fenomen. To su partizanske, seoske, pojedinačne grobnice. Jer, naši veliki monumentalni spomenici na neki način teže jednoj pošti i počasti poginulim borcima, depersonalizuju ih i mi ne znamo o njima nikakve detalje, ne znamo je li za kim zaplakala sestra ili majka. A na pojedinačnim seoskim grobnicama to se i te kako nalazi", rekao je Čukić i najavio završetak novih knjiga za pola godine do godinu.
