Odluku o raspisivanju referenduma, u toku pregovora o rješenju krize između republika tadašnje SFRJ, donio je predsjednik Republike Franjo Tuđman.
Građanima su bila ponuđena dva pitanja na koja su mogli odgovoriti sa ‘za’ i ‘protiv’, odlučivali su na listićima plave i crvene boje.
Pravo odlučivanja imalo je 3,6 miliona birača.
Pitanje na plavom listiću glasilo je: ‘Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?’
O tom se pitanju izjasnilo 3.051.881 ili 83,6 posto birača, ‘za’ ih je zaokružilo više od 2,8 miliona ili 93,24 posto izašlih na referendum, protiv je glasovalo oko 127.000 birača (4,15 posto).
Na crvenom listiću pitanje je bilo: ‘Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?’
O njemu je glasalo 3.051.881 birača ili 83,6 posto, ‘za’ ih je bilo oko 164.000 (5,38 posto), ‘protiv’ nešto više od 2,8 miliona(92,2 posto).
Referendum iz maja 1991. otvorio je put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti iz juna i oktobra te godine.
Hrvatski sabor je 25. juna 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. oktobra Odluku o raskidu državno-pravne sveze sa ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, čime je Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena.
