Jovanić je prije četiri dana donio rješenje kojim je potraživanja 237 bivših radnika od 1,4 miliona eura svrstao u prvi isplatni red. Radnici su na to čekali dvije godine, imajući u vidu da su zahtjev podnijeli početkom 2019, pola godine nakon što je Ustavni sud nezakonitom proglasio odredbu Zakona o stečaju da se radnicima u prvom isplatnom redu mogu priznati najviše 24 prosječne bruto zarade.
Prvobitno je Jovanić potvrdio Markovićevu odluku i naveo da se lista povjerilaca ne može mijenjati, jer je donijeta prije odluke Ustavnog suda, te da bi time bilo povrijeđeno pravo na imovinu ostalim povjeriocima. Novom odlukom usvojio je prigovor radnika i izmijenio konačnu listu potraživanja u skladu sa pravnim rezonovanjem Apelacionog suda da se u ovom slučaju mora primjeniti odluka Ustavnog suda kojom je ukinut sporni dio Zakona o stečaju.
Apelacioni sud je ocijenio pogrešnim raniji stav Jovanića.
"Naprotiv, primjena odluke Ustavnog suda u stečajnom postupku, koji je i dalje u toku, omogućava ostvarenje osnovnog cilja stečajnog postupka, a to je namirenje povjerilaca, pa time i žalilaca kao stečajnih povjerilaca, ne samo u skladu sa zakonom, već i uz poštovanje odredbi Ustava i važećih međunarodnih propisa, imajući u vidu da je tom odlukom utvrđeno da je odredba člana 55 st.1 tač.1 alineja 1 i tač. 3 Zakona o stečaju, čijom primjenom je sačinjen navedeni zaključak od 15.04.2014. godine, suprotan tim propisima", stoji u odluci Apelacionog suda kojom je ukinuto prethodno rješenje Jovanića.
Stečaj u Rudnicima boksita otvoren je 2013. godine na zahtjev CKB zbog duga od 1,59 miliona eura. Od ukupno prijavljenih 130 miliona eura, KAP je potraživao 43 miliona, država 11 miliona, a radnici 4,5 miliona eura. Rudnike je, kao i KAP, prvobitno kupio ruski CEAK u vlasništvu Olega Deripaske, ali je Vlada taj ugovor raskinula 2012. godine. Kompanija Uniprom je 2015. za Rudnike ponudila 5,4 miliona eura, ali je zbog, kako su navodili, neriješenih imovinskih pitanja, ostalo neplaćeno 860 hiljada.
Isplaćeno po 4,6 hiljada
Svim radnicima je, kako je za Pobjedu kazao Milorad Đurović, izvršni direktor Rudnika u momentu otvaranja stečaja, isplaćeno po 4,6 hiljada eura u skladu sa tada važećim zakonom. To je i tada, kako navodi, bilo upitno, imajući u vidu da se u tom trenutku nekome dugovalo 10 ili 11 zarada, pa je tada određen broj radnika dobio i više nego što im je pripadalo.
"Potpuni je nonsens da svi dobiju isti iznos, ali mislim da je to tako urađeno da bi se radnici umirili. Naravno da je određeni broj radnika time bio zadovoljan, jer su dobili više nego što im se dugovalo", kazao je Đurović.
On je isto ovo pravo, da mu se potraživanja iz trećeg priznaju u prvi isplatni red, pokušavao da ostvari samostalno sve ovo vrijeme, a što je uspio tek krajem januara, nakon pet žalbi Apelacionom sudu na odbijajuća rješenja. Na kraju je sudija Jovanić sam preispitao svoju odluku i usvojio njegov zahtjev.
