Zahtjev je upućen 12. aprila nakon što se posljednji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore i nekada drugi čovjek Demokratske partije socijalista našao na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država zbog korupcije.
Svetozar Marović već šestu godinu boravi u Beogradu, iako crnogorske vlasti uporno traže njegovo izručenje.
Ministarstvo pravde Srbije nije odgovorilo na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li će nakon sankcija SAD odgovoriti na ponovljene urgencije Podgorice.
Na pozive RSE nije odgovorio ni Marovićev advokat Zdravko Begović.
Američki državni sekretar Entoni Blinken objavio je 11. aprila da je ta zemlja preduzela akcije kako bi sankcionisala aktere na Zapadnom Balkanu"zbog destabilizujućih i koruptivnih aktivnosti".
Po objavljivanju sankcija, ambasada SAD u Podgorici pozvala je Marovića da se vrati u Crnu Goru i "suoči se sa posljedicama svojih aktivnosti zbog kojih je pravosnažno osuđen".
Nakon što je priznao da je bio vođa kriminalne grupe, Svetozar Marović je umjesto na odsluženje kazne polovinom 2016. otišao u Beograd zbog navodnog bolničkog tretmana. Od tada se nije vraćao u Crnu Goru.
Zašto Srbija ne izručuje Marovića?
Od bjekstva Marovića, iz Podgorice je u Beograd stiglo više zahtjeva i urgencija za njegovo izručenje, ali Srbija ni na jedan nije reagovala.
Za razliku od njegovih advokata koji su poručivali da se Marović liječi od depresije i da zato ne može biti izručen, vlast u Beogradu nikada nije dala zvanično objašnjenje ignorisanja zahtjeva iz Podgorice.
Krajem aprila 2019. godine Ministarstvo pravde je za RSE potvrdilo da je primilo zahtjev Crne Gore za izručenje Svetozara Marovića, kao i zahtjev da njegov sin Miloš kaznu na koju je osuđen u Kotoru izdržava u Srbiji.
"Ministarstvo pravde Republike Srbije će dobijene zahtjeve zajedno sa propratnom dokumentacijom proslijediti nadležnom sudu na dalje postupanje", navelo je tada Ministarstvo.
Crna Gora nije dobila nikakvu povratnu informaciju.
"Komplikovano pitanje"
Kada je bivša vlast koju je predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) smijenjena posle izbora, obnovljeni zahtjev za izučenje Marovića Srbiji je uputila i nova Vlada Crne Gore, odmah po formiranju u decembru 2020.
Zahtjev je tokom prve zvanične posjete Beogradu u novembru 2021. godine ponovio i odlazeći premijer Zdravko Krivokapić.
"Izručenje Marovića svakako ostaje prioritet za našu vladu", rekao je Krivokapić poslije razgovora sa premijerkom Srbije Anom Brnabić 3. novembra.
Brnabić je odgovorila da ne postoji "neki konkretan pravni ili politički razlog" što Marović nije izručen, te da se "nije bavila tim slučajem".
"Moram da provjerim sa našim pravosudnim organima o čemu se tu radi. To je do nadležnih institucija, nije do mene kao predsjednice Vlade", rekla je tada Brnabić.
Upitan zašto Srbija ne izručuje osuđenog bivšeg funkcionera DPS-a, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u martu 2021. takođe poručio da je to "pitanje za pravosudne organe", i dodao da je to "komplikovano".
"Mi smo tražili izručenja nekoliko lica koja su nam strahovito važna u istragama o organizovanom kriminalu. Ne biste vjerovali koliko je komplikovano", rekao je Vučić novinarima tokom otvaranja radova na putu u Beogradu.
Srbija i Crna Gora su još 2010. godine potpisale Sporazum o izručenju koji predviđa međusobnu ekstradiciju državljana osumnjičenih za teška krivična djela koja uključuju organizovani kriminal i korupciju.
Iz Ministarstva pravde Crne Gore je nakon ponovljene urgencije 12. aprila saopšteno da "čudi" izostanak odgovora Beograda jer se međunarodna saradnja u ostalim krivičnim predmetima sa Srbijom odvija "pravovremeno i efikasno".
"Presedan je da se zahtjev za izručenje ponavlja u periodu kraćem od pola godine, s obzirom da je molba sa urgencijama više puta obnavljana, ali da nije bilo odgovora", saopštilo je crnogorsko Ministarstvo.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je 12. aprila da Srbija ne izvršava svoje obaveze iz međunarodnog ugovora.
Za šta je osuđen Svetozar Marović?
Svetozar Marović uhapšen je decembra 2015. godine po optužbama za korupciju.
Godinu dana kasnije osuđen je na tri godine i deset mjeseci zatvora zbog višemilionskih malverzacija u rodnoj Budvi.
Pušten je iz pritvora u maju 2016. nakon što je priznao krivicu da je bio vođa kriminalne grupe.
Uz zatvorsku kaznu, naloženo mu je da državi plati odštetu od 1,1 milion eura i da 100.000 eura da u humanitarne svrhe.
Novac nije uplatio, niti se pojavio na izdržavanju zatvorske kazne.
Po njenom izricanju Marović je polovinom 2016. pobegao u Srbiju. Osim infomacija o liječenju koje su davali njegovi branioci, nije poznato čime se bivši crnogorski zvaničnik trenutno bavi.
U Beogradu je i njegov sin Miloš, koji je takođe kao član kriminalne grupe u Crnoj Gori osuđen na jedanaest mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 385.000 eura.
On je u međuvremenu dobio srpsko državljanstvo, a novinari Balkanske istraživačke mreže (BIRN) objavili su decembra 2020. da je mlađi Marović ušao u posao proizvodnje malina i postao vlasnik zemljišta u Srbiji vrednog više od milion eura.
Miloš Marović je novčani dio kazne izmirio, a po dobijanju državljanstva zatražio je da u Srbiji služi zatvorski dio. Međutim, u septembru 2020. godine je ta kazna zastarjela.
Isto se dogodilo i sa jednogodišnjom kaznom zatvora za njegovog oca, koja je bila zamjena za novčani dio koji nije platio.
Zastara je nastupila krajem juna 2021, ali je i dalje je aktivna glavna presuda Višeg suda u Podgorici kojom je Marović osuđen na kaznu zatvora od tri godine i devet mjeseci.
