SZO upozorava da korišćenje ovakvih ljekova može da ima ozbiljne i teške nuspojave, dok naučnik Pol Njutn kaže da bismo "zbog lažnih ljekova na tržištu mogli da imamo paralelnu pandemiju".
U nedjelji u kojoj je SZO proglasila pandemiju koronavirusa, Interpolova jedinica za borbu protiv globalnog farmaceutskog kriminala, za samo sedam dana imala je 121 hapšenje u 90 zemalja, što je rezultiralo zaplijenom opasnih ljekova u vrijednosti od preko 14 miliona dolara.
Od Malezije do Mozambika, policija je konfiskovala više desetina hiljada lažnih maski i lažnih ljekova. Distributeri tvrde da mnogi među njima mogu da "izliječe" COVID-19.
"Ilegalna trgovina lažnih medicinskih sredstava usred krize javnog zdravlja, potpuno je nepoštovanje ljudskih života", smatra glavni sekretar Interpola Jurgen Stok.
Po podacima SZO-a, lažna medicinska sredstva, u koje spadaju i ljekovi koji mogu da budu i kontaminirani i koji sadrže pogrešan ili nemaju nikakav aktivan sastojak, ili im je istekao rok trajanja, na tržištu zemalja s niskim i srednjim primanjima vrijedi više od 30 milijardi dolara.
“Najbolji ishod je da takvi lažni ljekovi vjerovatno neće izliječiti bolest kojoj su namijenjeni i neće biti nikakvih posljedica", kaže Pernete Burdilion Esteve, iz tima SZO koji se bavi falsifiikovanim medicinskim proizvodima. Ali istovremeno upozorava da je "najgori mogući ishod da će oni aktivno nanijeti štetu zdravlju jer mogu da sadrže toksične sastojke".
Lanac snadbjevanja
Globalna farmaceutska industrija vrijedi više od milijardu dolara. Veliki lanci nabavke protežu se od ključnih proizvođača u Kini i Indiji, preko skladišta za pakovanja u Evropi, Južnoj Americi ili Aziji, do distributera koji lvekove šalju u svaku zemlju svijeta.
“Danas vjerovatno ništa nije toliko globalizovano kao ljekovi", kaže Esteve. Ali kako se svijet sve više zatvara, lanac snadbjevanja već pomalo “puca”.
Muku muče i proizvođači i dobavljači jer su sirovine za izradu tableta sada toliko skupe da neke kompanije jednostavno ne uspjevaju da nastave sa radom. I dok sve veći broj zemalja uvodi potpunu blokadu, problem ne predstavlja isključivo smanjena proizvodnja, već i povećanje potražnje jer ljudi u cijelom svijetu panično stvaraju zalihe osnovnih ljekova.
Kombinacija smanjene ponude i povećane potražnje, razlog je zbog kog SZO upozorava na opasno povećanje proizvodnje i prodaje lažnih ljekova.
“Kad ponuda ne namiruje potražnju, stvara se okruženje u kome će se potražnja nadoknađivati lažnim ili ljekovima slabijeg kvaliteta”, kaže Esteve.
Lažni ljekovi
Farmaceutske kompanije za proizvodnju lekova širom svijeta kažu da je trenutno na udaru globalno snadbjevanje ljekovima protiv malarije, hlorokina i njegovog derivata hidroksihlorokina.
SZO ponovo upozorava da nema čvrstog dokaza koji ukazuju na to da su ti ljekovi uspješni u liječenju virusa koji prouzrokuje COVID-19.
S obzirom na povećanu potražnju, BBC je ustanovio da su već sada u opticaju velike količine lažnog hlorokina u Demokratskoj Republici Kongu i u Kamerunu.
Antimalarik hlorokin se u normalnim okolnostima prodaje u kutijama od po 1000 tableta za četrdesetak dolara, dok ga lokalni farmaceuti u DR Kongu sada prodaju i po 250 američkih dolara.
Profesor Pol Njutn, stručnjak za lažne ljekove sa Univerziteta Oksord upozorava da će se, s obzirom na daljnji razvoj pandemije, distribucija lažnih i opasnih ljekova samo povećavati ako vlade globalno ne nastupe jedinstveno.
“Prijeti nam opasnost od paralelne pandemije, one nekvalitetnih i falsifikovanih proizvoda, ako se svi ne angažujemo na globalnom koordiniranom planu. U protivnom će korist od moderne medicine biti u potpunosti izgubljena”, upozorio je profesor Njutn.
