
Nedavna izjava mitropolita SPC Joanikija o tome kako je država dužna da obezbijedi pravo na vjersku nastavu u školama, te da je to pravo i roditelja i djece koje niko ne može osporiti, izazvala je pravu buru u javnosti.
Iako se Joanikije pozivao se na to da je većina naroda u Crnoj Gori vjerujuća, bez obzira da li pripada pravoslavnoj, islamskoj ili katoličkoj vjeri, njegova izjava „pročitana“ je kao još jedan u nizu zahtjeva Srpske pravoslavne crkve prema Vladi Crne Gore. I kao još jedan dokaz da se SPC u Crnoj Gori ponaša više kao politička nego vjerska organizacija, budući da je pitanje vjeronauke u ovom momentu u našoj zemlji sve samo ne obrazovno-religijsko.
Je li vjeronauci mjesto u školskom sistemu jedne sekularne, multivjerske, multietničke države ili se u insistiranju na ovome zapravo skriva namjera ispunjenja nečijih političkih ambicija tj. višedecenijskih političkih fantazija, za Portal Analitika govore nekadašnji ministar prosvjete i akademik CANU, prof. Slobodan Backović, vladika ostroško-nikšićki Crnogorske pravoslavne crkve Boris Bojović i generalni sekretar Islamske zajednice Fuad Čekić.
Backović: Klasičan vid indoktrinacije
Backović ocjenjuje da težnja da se vjeronauka uvede u školski sistem predstavlja klasičan vid indoktrinacije i težnje ka nerazvijanju kritičkog mišljenja kod djece.
"To bi izazvalo nevjerovatnu podjelu među djecom, vodilo bi ka formiranju vjerskih, odnosno nacionalnih odjeljenja i samo bi produbljivalo podjele u Crnoj Gori. To ne treba dozvoiti, posebno zato što SPC negira i Crnu Goru i Crnogorce i našu istoriju, jezik, kulturu... Niko od ljudi koji pripadaju crnogorskom korpusu ne negira SPC, ali ona negira postojanje Crnogoraca", poručuje Backović.
Najavljenim potpisivanjem Temeljnog ugovora, kako napominje, SPC ulazi u sve pore društvenog i državnog života.
"Dajete Crkvi da izdaje krštenice, izdavaće i vjenčane listove i tražiće da ta njihova dokumenta postanu javno važeća. Nalazimo se pod pritiskom koji se mora spriječiti ako želimo da Crna Gora ostane građanska, demokratska država, ako ne želimo da postanemo teokratska država kojom će upravljati Mitropolija ili Sinod iz Beograda", ističe Backović.
Radikalna klerikalizacija je, kako podsjeća, počela s Vladom Zdravka Krivokapića koji je, uprkos činjenici da je tada vršio funkciju premijera građanske države, javno ispoljavao vjerska osjećanja.
"U sekularnim zemljama, državni činovnici ne smiju javni prostor da opterećuju ličnim opredjeljenjima. On je dozvolio sebi da mu se Vlada svakog jutra kadi, zgrada je stalno mirisala na tamjan. Svi ministri su u kabinete okačili ikone... Tada je sve počelo, a sada se nastavlja. Kada Joanikije kaže da hoće vjeronauku u školama, to nije ništa drugo do stav da ne postoje ni Ustav, ni zakoni Crne Gore. Ako se to dozvoli, onda ne postoji država", zaključuje Backović.
Bojović: Nametanje nove praktike SPC
I Crnogorska pravoslavna crkva protiv je uvođenja vjeronauke u školski sistem Crne Gore. Vladika Bojović stava je da bi taj postupak doveo do podjele među djecom na vjerskoj osnovi.
"Namjera je da se uz pomoć vjeronauke SPC uvede nova praktika, da se nešto što nikada nije postojalo nametne našoj djeci, poput novih praznika, nove kulture i slično. Mi smo protiv toga", poručio je Bojović.
Napominje da je vjeronauka dostupna u svakom vjerskom objektu i da roditelji koji žele da je njihova djeca izučavaju, mogu im to omogućiti bez problema.
Kada je riječ o Islamskoj zajednici, oni kažu da preispituju okolnosti, odnosno "da li smo kao društvo zreli za uvođenje vjeronauke".
"Mnogo je važno kakav je društveni kontekst da bi se vjerounauka uvela u škole. Smatramo da nije adekvatno konstruisano pitanje u javnosti - da li crkve i vjerske zajednice imaju pravo na vjeronauku? Ispravnije bi bilo da ono glasi - šta dobijamo kao društvo u ovom trenutku ako uvedemo vjeronauku? Da li je uvođenje vjeronauke izraz zrelosti jednog društva da prihvati vjerske različitosti i uvjerenja ili je rezultat trenutnog političkog nadgornjavanja", ističe Čekić.
Čekić: Jesmo li spremni na prihvatanje različitosti
Dodaje i da uvođenje vjeronauke ne mora da uvede u razdor i nove podjele. Vjeronauka u javnim školama, kako napominje, nije strana evropskoj praksi.
"Osim što se prihvatanje vjeronauke u opšte obrazovnom sistemu smatra načinom ostvarivanja vjerskih prava, to se tumači i spremnošću na prihvatanje različitosti koje jedno društvo njeguje. Ali, sve zavisi od pristupa ovoj problematici. Ako se vjeronauka uvodi kao rezultat nacinalnopolitičkih tenzija, postoji bojazan da ona vodi u dodatne podjele", kaže Čekić.
Napominje da je zabrinjavajućeako se taj predmet ne bavi univerzalnim vrijednostima i učenjima svojstvenim religijama, već događajima iz prošlosti koji su tačka sporenja, a ne ujedinjavanja jednog društva.
Na pitanje zašto se sada insistira na ovom pitanju, Čekić je stava da nije začuđujuće što je ono došlo na red, te da i države u regionu imaju vjeronauku u sistemu opšteg obrazovanja.
"Ne treba da se bavimo pitanjem zašto sad, već da li je društvo zrelo za ispravan i zdrav pristup toj problematici. Sekularnost države ne bi bila ugrožena da kontekst trenutne situacije pitanje vjeronauke ne nameće kao političko nadgornjavanje. Zato smatram da u ovoj situaciji nijesu stvorene okolnosti za objektivan pristup toj temi", zaključio je Čekić.
Mitropolit CPC ne želi da potpiše ugovor sa aktuelnom Vladom
Osvrćući se na najavu premijera Abazovića da je spreman da zaključi ugovor o uređenju međusobnih odnosa i sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom, vladika Bojović je za Analitiku poručio da mitropolit CPC ne želi da potpiše ugovor sa ovom Vladom koja je, kako kaže, izgubila svaku podršku.
Da bi CPC potpisala ugovor sa nekom novom Vladom, kako dodaje, on bi morao da sadrži odrednicu da "sve crkve i manastiri koje su gradili naši preci, a koji su bili u vlasništvu države Crne Gore, moraju da se vrate u pređašnje stanje i budu vlasništvo države, te da crnogorski vjernici i sveštenstvo mogu da ih koriste".
Osvrnuo se i na ugovor koji Vlada planira da potpiše sa SPC.
"Već u perambuli govori se o prisvajanju, ne samo crnogorskog pravoslavnog nasljeđa, već i čitavog hrišćanskog nasljeđa, koje je na ovim prostorima od prvih vjekova hrišćanstva. Smatramo da je takav ugovor nepotreban", poručio je Bojović.