Opštini Budva prethodnog vikenda pripala je čast da bude odabrana da se na njenoj teritoriji zaključi prvo životno partnerstvo osoba istog pola u Crnoj Gori. Kako ističe sagovornica Portala Analitika, matičarka koja je sklopila partnerstvo, Žana Kapa, u ovoj opštini primjena Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola nije kasnila. Odmah nakon što je usvojen Pravilnik, pripremljeno je sve što je bilo potrebno.
„Mi smo se tehnički pripremili i odmah nakon usvajanja Zakona usvojili Pravilnik, odštampali smo registar, pripremili izvod iz Matičnog registra životnog partnerstva, tako da smo izašli u susret djevojkama koje su državljanke Srbije, od kojih jedna živi u Njemačkoj“, kaže matičarka Žana Kapa.
Žana Kapa
Sklapanje partnerstva je obavljeno u subotu, u prostorijama Opštine Budva. Uz prisustvo desetak osoba, dvije djevojke razmijenile su burme.
„Ja sam im čitala jedan lijepi tekst, koji imam običaj da čitam kada je u pitanju brak između muškarca i žene. To je poseban dan i važan događaj. Kada smo se upoznali, kada smo prikupljali dokumentaciju, shvatila sam da je i njima to bitno, isto kao kod brakova između muža i žene. Raduje me to što je Opština Budva bila prva u kojoj je obavljen čin sklapanja partnerstva“, ističe Kapa.
Partnerke su, ističe naša sagovornica, bile zabrinute kako će proteći čin sklapanja partnerstva.
„Bile su zabrinute kako ćemo reagovati – prvo kako ćemo mi reagovati, a onda kako će reagovati okruženje, neka bliža okolina, ako čin vjenčanja bude negdje na otvorenom. Ipak, sklapanje partnerstva je prošlo kako treba. Nijesu mogle vjerovati da će sklopiti partnerstvo u Crnoj Gori, nesmetano, bez tehničkih ili bilo kakvih drugih smetnji“, naglašava Kapa, dodajući da je ostala u kontaktu sa djevojkama, koje su se zahvalile Opštini Budva na dobroj organizaciji.
I dok je u Budvi sklopljeno prvo životno partnerstvo osoba istog pola, matičari u mnogim opštinama, pred kojima bi osobe istog pola mogle da razmijene burme, nijesu spremni. Nema ni registara u svim opštinama.
Predstavnik organizacije Queer Montenegro Danijel Kalezić za Portal Analitika kaže da se nada da će to ipak uskoro biti riješeno.
„Nemamo informaciju kada će biti moguće sklopiti partnerstvo u svakoj opštini. Nadamo se da će uskoro sve opštine pripremiti svoje procedure i ostalo što je potrebno da bi sklapanje partnerstava bilo moguće“, istakao je Kalezić.
Sklapanjem partnerstva, pripadnici LGBT zajednice ne dobijaju ista prava kao osobe različitog pola.
„Nije brak, već partnerstvo. Za sklapanje braka bi bila potrebna bračna jednakost, što mi nemamo u Crnoj Gori, a to je rezervisano za osobe različitog pola. U pitanju je poseban zakon koji reguliše međusobne odnose osoba istog pola, koje su u zajednici i čine porodicu“, pojašnjava Kalezić.
Obuku su do sada prošli matičari u Podgorici, Budvi, Pljevljima i Bijelom Polju. Osim u terminu, partnerstvo se i u pogledu ostvarenih prava razlikuje od braka.
Bjelopoljski matičar Danilo Šćepanović skreće pažnju i na razlike u terminologiji.
„U Ustavu Crne Gore stoji da je brak zajednica muža i žene. Sada smo dobili i Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola. Tu je razlika, imamo dva zakona. Drugačiji je i tekst koji čitamo – npr. umjesto 'Možete poljubiti mladu' sada ćemo reći 'Možete jedno drugom čestitati', ili 'Možete čestitati partneru ili partnerki' itd“, pojašnjava Šćepanović.
Zakon važan početni korak
Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog pola riješeni su neki od problema sa kojima se pripadnici LGBT zajednice svakodnevno susrijeću, naglašava jedna od pripadnica Kristina Ćetković.
„Prije svega nestalo nam je razloga zašto se ne udajemo i ženimo“, kaže kroz šalu Ćetković.
„Šalu na stranu, dobijamo neka od prava koje heteroseksualni parovi odavno uživaju i zato pojedini teško mogu da shvate koliko je ovo bitno, jer je to nešto što je odavno njihovo svakodnevno funkcionisanje“, dodaje naša sagovornica.
Kristina ĆetkovićBrojni su problemi s kojima se pripadnici LGBT zajednice suočavaju zbog neravnopravnosti u društvu. Nemogućnost sklapanja braka uskraćuje im mnoga prava: od zdravstvene zaštite, regulisanja imovinsko-pravnih odnosa, do nekih svakodnevih stvari – od posjeta u bolnici do boravišnih dozvola... Uskraćena su im bila sva ona prava koja supružnici sklapanjem braka ostvaruju.
„Krenimo od pandemije – biće nam omogućeno da dijelimo stambeni prostor sa bliskim osobama, a da zbog toga ne budemo hapšeni ukoliko dođe do ponovnog zaključavanja i restriktivnih mjera. Ukoliko nam se partner/partnerka razboli biće nam dozvoljeno da budemo njega/nju bez potrebe da se predstavljamo kao rodbina ili ko zna šta. Biće nam dozvoljeno da ostavljamo u nasljedstvo ili nasljeđujemo imovinu bez svađe sa porodicama koje nekada negiraju istopolnu vezu i zajednicu. I još sijaset prava, ali i obaveza, koje će registracija omogućiti“, pojašnjava Ćetković.
Usvajanjem i primjenom Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola, osobe istog pola, ipak, neće dobiti ravnopravnost sa heteroseksualnim bračnim parovima. Kako kažu, ovaj zakon je značajna stvar za jedno društvo, a veoma je bitan za živote LGBT osoba.
„Ovaj zakon je samo jedan korak bliže jednakosti. Njime nijesmo dostigli jednakost, moramo biti realni u tom smislu. Veliki je korak, ali opet jesmo tretirani posebnim zakonom. Tretirani smo manjim obimom prava nego što ih imaju ostali i opet je sve to posebno, samo za nas, a ne za nas i sve ostale ljude“, ističe Kalezić.
Čin sklapanja partnerstva neće se mnogo razlikovati od čina sklapanja braka
Dok se čeka usklađivanje zakonskih i podzakonskih akata i obuka matičara, Kalezić poziva pripadnike LGBT zajednice da se obrate matičarima i rezervišu željeni termin.
„Ono što je moja poruka LGBT osobama koje ovo planiraju jeste da kontaktiraju matičare opština u kojima žele da sklope partnerstvo, kako bi rezervisali datum. Ukoliko im je potrebna bilo kakva pomoć ili podrška, mogu nam se javiti na broj telefona 067/161-016“, naglašava Kalezić.
I matičar Šćepanović poziva pripadnike LGBT zajednice da zakažu sklapanje partnerstva. Ističe da će obuka koju je prošao biti veoma koristna u primjeni Zakona.
„Zakon je novina u Crnoj Gori, a novina je i u okruženju. Na obuci smo naučili kako da primijenimo ovaj zakon. U Bijelom Polju nemamo još zainteresovanih, ali svi koji to žele, mogu da se jave matičnoj službi u našoj opštini. Imamo tri matičara i kojem god da se jave, biće na najljepši i najprofesionalniji način odgovoreno na njihov zahtjev“, ohrabruje Šćepanović.
Obuka crnogorskih matičara u Budvi; Foto: Facebook/Danijel KalezićKalezić ističe da se sam čin sklapanja partnerstva neće se mnogo razlikovati od ceremonije sklapanja braka.
„Ceremonija i procedura je generalno ista, samo što u ovom slučaju imamo dvije osobe koje su istog pola, pa će se i sve ono što treba da se izgovori, s te službene strane, u tom smislu prilagoditi. Svakako, to će biti jedan lijep, svečan čin, kojim će dvoje ljudi koji se vole ozvaničiti svoju zajednicu, koja će biti pravno prepoznata“, ističe Kalezić.
Ključne razlike prilikom čina vjenčanja su u nazivima gdje će umjesto „suprug – supruga“ u Registru životnih partnera pisati „partner-partner“, odnosno „partnerka-partnerka“.
„Naručili smo registre u kojima će se partnerstvo upisivati i dali smo nalog operaterima da nam isto to pripreme u elektronskoj formi, tako da bi prvi par koji sklopi partnerstvo, u našoj opštini, bio dočekan na način kako to dolikuje, po propisima i u skladu sa novim zakonom. Sve je naručeno odmah nakon propisa MUP-a od 9. jula, zbog čega je bilo malog kašnjenja“, naglašava matičar Šćepanović.
Zakon ne predviđa usvajanje djece, samo obaveze prema djeci partnera
Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola ne dodjeljuje pravo osobama istog pola da usvajaju djecu.
„Nije bilo realno očekivati da u ovoj fazi dobijemo pravo na usvajanje djece. To je bilo jasno i oko toga je postignut jedan konsenzus na početku procesa, jer da je predlog zakona to obuhvatao, zakon najvjerovatnije ne bi ni bio usvojen“, naglašava Kalezić.
Danijel KalezićTakođe, kako sagovornica Ćetković naglašava, nije im dodijeljeno ni pravo da usvajaju djecu svojih partnera.
„Ono što, nažalost, ne dobijamo jeste pravo usvajanja djece koju naši partneri/partnerke imaju iz prethodnih brakova ili veza. Mislim da se nije gledalo na dobrobit djece, nego na spremnost tj. nespremnost društva da prihvati da istopolni parovi usvajaju djecu“, pojašnjava Ćetković.
Zakonom je predviđeno da, ukoliko jedan od partnera već ima dijete, drugi partner nema prava u odnosu na to dijete, već ima obavezu da se u najboljem interesu stara o tom djetetu. Ta obaveza ne prestaje ni u slučaju smrti partnera koji je roditelj djeteta, ukoliko nema rodbine koja bi nastavila brigu o tom djetetu.
„Ono što je regulisano u odnosu na djecu, važno je da kažemo da je regulisano samo i isključivo u smislu obaveza, ne i prava. I regulisano je na način da se zaštiti najbolji interes djeteta. Veoma se često u javnosti spinuje kako imamo pravo da usvajamo djecu. Nemamo. U ovom trenutku LGBT osobe u Crnoj Gori nemaju pravo da usvajaju djecu“, naglašava Kalezić.
Crnogorsko društvo i homofobija
U crnogorskom društvu život pripadnika LGBT zajednice nije nimalo lagan. Svakodnevno se bore protiv predrasuda.
„Živimo u društvu u kojem je jaka kulturalna homofobija. Živimo u društvu u kojem, otkad se rodimo, većina uči svoju djecu i vaspitava na način da je biti heteroseksualan moralnije, ispravnije, poželjnije nego biti istopolno orjentisan. Samo pođimo od toga. Presije su na svakom koraku, nejednakost je velika, nejednakost je pred zakonima, u društvu, nejednakost je pred institucijama“, navodi Kalezić.
Nasilje je, ističe sagovornik Portala Analitika, nešto što se dešava kontinuirano.
„Ne zaboravimo da nasilje nije samo kada nas neko udari ili nam razbije glavu ili nas opsuje. Nasilje se izražava i kroz svaki način koji nam onemogućava da autentično izrazimo sebe. Nemamo mi kulturu poštovanja različitosti. I dalje smo društvo koje voli da nas ukalupi po bilo kojem osnovu, a kamoli u odnosu na LGBT i da nas kritikuje i kinji ukoliko izlazimo iz tih propisanih uloga. Teško je, ali polako osvajamo slobodu. Ono što meni daje iskrenu nadu su mladi ljudi, koji stasavaju i ne žele da prave kompromise sa slobodom na bilo koji način“, pojašnjava Kalezić.
Ćetković ističe da bira okruženje i ljude koji su tolerantni.
„Okružila sam se ljudima koji su tolerantni i koji mene vide kao osobu prije svega, a ne lezbejku, tako da im je sve što ima veze sa mojom seksualnom orijentacijom potpuno OK i prihvatljivo. Nikada nijesam imala nikakavih problema, ni na poslu, ni u društvu, ni u porodici, čak ni kada sam se javno autovala. Jedino na što nailazim jeste strah i neprihvatanje sopstvene seksualne orijentacije ljudi koji i dalje žive dvostruke živote u kojima ćute o svojoj seksualnosti“, zaključuje ona.
Podsjećamo, Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola, koji je Skupština usvojila ovog mjeseca, stupio je na snagu 15. jula ove godine.
