Bjekstvo Miloša Medenice, neposredno prije izricanja prvostepene presude kojom je osuđen na više od deset godina zatvora, ogolilo je strukturne slabosti sistema – sudsku neefikasnost, ograničene zakonske mogućnosti policije i nepreciznu raspodjelu odgovornosti.
Koliko je sistem oslabio moglo se zaključiti iz prebacivanja odgovornosti između Uprave policije i Višeg suda, čija saopštenja jasno ukazuju na institucionalnu neusklađenost.
Kriminolog Velimir Rakočević kazao je da je slučaj Miloša Medenice otvorio brojna pitanja, ali i podsjetio na pravilo da se posljedice slabosti sistema najčešće manifestuju tek kada je šteta već učinjena.
Prema riječima izvora Pobjede iz bezbjednosnog sektora, Miloš Medenica je Crnu Goru napustio preko ilegalnog graničnog prelaza i otišao u Srbiju, gdje će, kako se navodi, najrealnija opcija, pomoć dobiti od uticajnih ljudi u toj državi sa kojima njegova majka ima konekciju.
Policija je u srijedu veče započela potragu za Milošem Medenicom, sinom nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, nakon što mu je Viši sud odredio pritvor zbog bjekstva, poslije izricanja prvostepene presude kojom je osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora.
Policijski službenici su u srijedu oko 16 časova došli do stana Miloša Medenice pod Goricom i bezuspješno pokušali da mu uruče rješenje o pritvoru i sprovedu ga u UIKS. Na vratima ih je dočekala njegova supruga, koja je saopštila da je Miloš otišao u Viši sud na izricanje presude.
Miloš Medenica
Kako Medenica nije prisustvovao izricanju presude, policija ga je potražila u podgoričkom naselju Zagorič, u kući njegove majke Vesne Medenice, koja je istom presudom osuđena na deset godina zatvora, ali uz povlasticu da odluku Apelacionog suda čeka na slobodi.
Naime, sutkinja Vesna Kovačević je Vesni Medenici odredila mjeru zabrane napuštanja Kolašina, uz oduzimanje pasoša. Medenica je u srijedu veče otišla u Kolašin koji, po nalogu sutkinje Vesne Kovačević neće smjeti da napusti do odluke drugostepenog Apelacionog suda. Pobjedi je rečeno da je kuća Vesne Medenice u Kolašinu od jutarnjih sati bila okružena policijom.
Kako Miloš Medenica nije pronađen ni u Zagoriču, policija je započela intenzivnu potragu, a juče ujutro Viši sud je izdao naredbu da se za njim raspiše nacionalna potjernica.
POMJEREN FOKUS
Kriminolog Rakočević je ukazao da ambijent koji je stvoren bjekstvom Medenice pomjera fokus sa suštine problema koji se ogleda u sporosti postupaka, zakonskih ograničenja i realnih dometa mjera nadzora, na traženje pojedinačnog krivca, što dodatno zamagljuje uzroke koji su omogućili da do bjekstva uopšte dođe.
- Pogrešno je i nekorektno odgovornost za nedavni bijeg lica pod mjerama nadzora prebacivati na policiju, jer policija u takvim slučajevima postupa isključivo u okviru zakonom propisanih ovlašćenja, dok je problem mnogo dublji i ima sistemski karakter – kazao je on.
Rakočević podsjeća da alternativne mjere pritvoru nijesu pritvor i da ne podrazumijevaju 24-časovni fizički nadzor policije nad licem.
– Kada sud izrekne neku od alternativnih mjera pritvoru, mora biti jasno da lice, ukoliko ima namjeru, u svakom trenutku može pobjeći. Policija nema zakonsko ovlašćenje da obezbjeđuje permanentni nadzor nad takvim licima, jer bi to predstavljalo prekoračenje ovlašćenja i grubo zadiranje u prava osobe koja još nije pravosnažno osuđena – kazao je Rakočević.
On pojašnjava da se ove mjere kontrolišu povremeno, bilo terenskim obilascima ili, ukoliko sud to odredi, elektronskim nadzorom, ali da ni elektronski nadzor nije apsolutna garancija da do bijega neće doći.
Prema njegovim riječima, ključno pitanje odgovornosti leži u sporosti sudskih postupaka.
–Ne može se odgovornost prebacivati na policiju zato što ona nije u mogućnosti da fizički spriječi bijeg lica koje formalno nije u pritvoru – istakao je.
Rakočević naglašava da bi zahtijevanje stalnog fizičkog nadzora nad svim licima pod mjerama praktično značilo angažovanje desetina ili stotina policijskih službenika po jednom predmetu, što je neizvodljivo i suprotno smislu alternativnih mjera.
Govoreći o navodima da je lice moglo napustiti državu koristeći ličnu kartu, Rakočević ističe da je legalan prelazak granice bio nemoguć, jer se takva lica nalaze u evidencijama, ali da uvijek postoji mogućnost ilegalnog prelaska van zvaničnih graničnih prelaza.
– Ovo nije scenario kakav smo imali u nekim ranijim slučajevima. Smatram da bi za ovo lice bilo racionalno i u njegovom interesu da se što prije preda, jer će mu svaki dan u bjekstvu samo pogoršavati pravnu poziciju – kazao je.
On podsjeća da, u slučaju izrečene kazne preko pet godina zatvora, pritvor po sili zakona slijedi do pravosnažnosti presude, te da je šteta već načinjena, ali da je ona kratkoročnog karaktera u poređenju sa dugoročnim posljedicama.
Iz Višeg suda juče je saopšteno da je pritvor Medenici u oktobru prošle godine ukinut isključivo zbog isteka zakonskog maksimuma od tri godine od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude, te da se mjera kućnog pritvora uredno sprovodila, bez zabilježenih kršenja.
Opis slike
Sud je odgovornost za izvršenje mjere prebacio na policiju, ističući da u spisima nema izvještaja o eventualnim nepravilnostima.
Viši sud u Podgorici reagovao je na javne polemike povodom ukidanja pritvora Milošu Medenici, jasno poručujući da odluka nije rezultat sudijske procjene, već direktna posljedica zakonskog ograničenja trajanja pritvora u krivičnom postupku.
U saopštenju se precizira da je pritvor Medenici morao biti ukinut 17. oktobra 2025. godine, jer je istekao maksimalni rok od tri godine od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude, kako to izričito propisuje član 179 Zakonika o krivičnom postupku. Sud time indirektno odbacuje tvrdnje da je riječ o privilegovanom postupanju prema optuženom.
Nakon ukidanja pritvora, Medenici je izrečena mjera nadzora zabrane napuštanja stana, koju je Viši sud, nakon intervencije Apelacionog suda, dodatno precizirao i pooštrio. Optuženom je dozvoljeno napuštanje stana isključivo po pozivu suda, pod nadzorom policije, ili izuzetno zbog liječenja i drugih naročito opravdanih okolnosti, uz izričito upozorenje da će mu u slučaju kršenja mjere ponovo biti određen pritvor.
Sud u saopštenju posebno insistira na činjenici da tokom trajanja mjere nadzora ne postoji nijedan dopis ili izvještaj Uprave policije koji bi ukazivao na njeno kršenje. Time se odgovornost za nadzor nad optuženim jasno locira na policiju, dok sud odbacuje svaku insinuaciju da je ignorisao eventualne propuste u kontroli.
Dodatno, navodi se da je Medenica, iako optužen za niz teških krivičnih djela – uključujući stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje i protivzakoniti uticaj – uredno prisustvovao svim ročištima nakon ukidanja pritvora, ukupno njih 12, čime sud dodatno argumentuje da mjera nadzora nije ugrozila tok postupka.
U završnom dijelu saopštenja, Sud se upušta u normativno tumačenje obaveza policije, naglašavajući da je suština mjere zabrane napuštanja stana sprečavanje bjekstva, ali i da se vrijeme provedeno u kućnom pritvoru, shodno Krivičnom zakoniku, uračunava u eventualnu kaznu zatvora. Ovakvim obrazloženjem Sud implicitno poručuje da mjera nadzora nije „olakšica“, već zakonom prepoznata alternativa pritvoru.
Sa druge strane, iz Uprave policije saopšteno je da je bjekstvo Miloša Medenice, nakon izricanja presude na deset godina zatvora, direktna posljedica neefikasnosti i propusta Višeg suda u Podgorici, koji u zakonom propisanom roku nije donio presudu, niti je policiji izdao jasne i obavezujuće naloge u vezi sa sprovođenjem mjera nadzora.
U reagovanju na navode Višeg suda, policija ističe da sud u predmetu protiv Medenice nikada nije zatražio izvještaje o kontroli mjere zabrane napuštanja stana, niti je naložio pojačani ili stalni nadzor, iako mu zakon daje takvu mogućnost. Kako navode, sud je bio dužan da u svakom trenutku upravlja mjerom nadzora, a ne da naknadno odgovornost prebacuje na organ koji postupa isključivo po sudskim nalozima.
Prema saopštenju Uprave policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica je od oktobra 2025. do kraja januara 2026. godine periodično kontrolisalo poštovanje mjere nadzora, pri čemu nijednom nije zabilježeno njeno kršenje. Posljednja provjera izvršena je dan prije izricanja presude, kada je Medenica zatečen u stanu.
Dan kasnije, prije donošenja rješenja o određivanju pritvora, policija je ponovo obišla stan, ali Medenica tom prilikom nije zatečen. O toj činjenici, kako se navodi, odmah je obaviješten predsjednik Višeg suda u Podgorici, koji je tek nakon toga zatražio službenu zabilješku o navodnom kršenju mjere nadzora.
Uprava policije podsjeća da je upravo nepostupanje suda u zakonskom roku od tri godine dovelo do ukidanja pritvora i određivanja blaže mjere nadzora prema Medenici, iako se radi o licu koje je ranije bilo u bjekstvu i koje je uhapšeno po nacionalnoj potjernici. Uprkos toj činjenici, sud, kako tvrde, nije odredio restriktivniju alternativnu mjeru, niti je policiji dao dodatna uputstva za nadzor.
Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović
Posebno se naglašava da policija nema zakonsku obavezu niti realne kapacitete da sprovodi 24-časovni fizički nadzor nad licima kojima je izrečena mjera zabrane napuštanja stana. Takav nadzor bi, prema ocjeni Uprave policije, predstavljao preuzimanje nadležnosti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i potpuni kolaps redovnih policijskih poslova.
-Sud zanemaruje činjenicu da se u Crnoj Gori trenutno sprovode mjere nadzora nad više od 300 lica, uglavnom pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, te da bi stalni nadzor svih tih lica zahtijevao angažovanje kompletnog sastava Uprave policije, što ne postoji ni u evropskoj ni u regionalnoj praksi, navodi se u saopštenju.
Iz policije podsjećaju i da su u brojnim predmetima organizovanog kriminala dostavljali sudovima izvještaje o kršenju mjera nadzora, ali da sudovi često nijesu reagovali određivanjem pritvora ili strožih mjera, čime je, kako ocjenjuju, sistem nadzora obesmišljen.
Na kraju, Uprava policije poručuje da će, bez obzira na propuste pravosuđa, preduzeti sve zakonom dozvoljene mjere kako bi Miloš Medenica bio lociran i lišen slobode.
Milatović: Premijer nema kontrolu nad Vladom
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da je bjekstvo Miloša Medenice neviđeni skandal i, kako je naglasio, „krah neozbiljnog sistema, pred očima javnosti“.
On je istakao da u ovom slučaju nema slučajnosti, „jer su odgovorni naivni i da zato nema izgovora“, s obzirom na to da je pobjegla osoba koja je osuđena u jednom od najtežih predmeta za organizovani kriminal i korupciju u Crnoj Gori.
Jakov Milatović
Milatović je poručio da je premijer Milojko Spajić dužan da obezbijedi da sistem funkcioniše, a ne „da se raspada kad je najvažnije“.
– Ako je država na dan presude izgubila osuđenog za organizovani kriminal, onda premijer nema kontrolu nad sopstvenom Vladom. Nije dovoljno ni da neko „ponudi ostavku“ kada mu to politički odgovara. Građani ne traže predstavu. Građani traže rezultat – naveo je predsjednik države.
On je pozvao premijera Spajića da odmah smijeni sve odgovorne za ovaj propust u lancu odgovornosti, od rukovođenja do operativnog nivoa.
– Bez odlaganja. Bez izgovora. Bez taktiziranja. Ako premijer to ne uradi, znaćemo da je za njega i njegovu Vladu normalno da ne zna gdje mu je osuđeni za organizovani kriminal na dan izricanja presude. To znači samo jedno: neozbiljnost, naivnost i nedoraslost obavezama koje je preuzeo – istakao je, između ostalog, Milatović.
Iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) saopštili su da nemaju nikakvu zakonsku nadležnost niti odgovornost u vezi sa slučajem Miloša Medenice.
Ova reakcija ANB-a uslijedila je nakon što je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao da na sastanku povodom bjekstva Medenice treba da prisustvuju i ministar pravde, predstavnici sudstva, te direktor ANB-a.
Sa druge strane, u Agenciji naglašavaju da su nadležnosti, obaveze i odgovornosti u ovom slučaju jasno definisane Zakonikom o krivičnom postupku, te da Agencija, u skladu sa važećim propisima, nije nadležna za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana.
– Agencija za nacionalnu bezbjednost nema zakonska ovlašćenja za nadzor mjera u krivičnom postupku, niti prati izvršenje izrečenih mjera nadzora od suda, uključujući zabranu napuštanja stana. Takođe, ANB nema operativnu odgovornost za fizičko obezbjeđenje ili nadzor lica – navodi se u saopštenju.
U Agenciji ističu da se pominjanje ANB-a u tom kontekstu zasniva na nepoznavanju Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i njene pozicije i uloge u bezbjednosnom sektoru Crne Gore.
– ANB nema ni procesnu ni izvršnu nadležnost u sprovođenju mjera krivičnog postupka, zbog čega ne može snositi odgovornost za događaj u ovom slučaju – zaključili su u saopštenju.
Pored ovih zvaničnika, juče su reagovale i političke partije, ali i predstavnici nevladinog sektora.
Iz Demokratske partije socijalista saopštili su da ne komentarišu sudske odluke prije pravosnažne presude, ali da je propust u postupanju nadležnih očigledan i da zahtijeva odgovornost.
– Ovakvim stanjem stvari ugrožen je dalji tok postupka, koji će se, prema najavama i Tužilaštva i odbrane, nastaviti pred Apelacionim sudom, te je apsolutno jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za očigledan propust u postupanju – kazali su iz DPS-a.
Dodali su i da prebacivanje odgovornosti između MUP-a i ANB-a, iza kojeg se, kako ocjenjuju, krije sukob između PES-a i Demokrata, kao i zvanično oglašavanje Višeg suda iz kojeg je saopšteno da je obaveza policije da spriječi optuženog da napusti stan, dovoljno govori o haotičnom stanju u parlamentarnoj većini.
Iz GP URA saopštili su da bijeg Miloša Medenice predstavlja najveći bezbjednosni propust u istoriji Crne Gore.
– Opravdano sumnjamo da je Medenici, osuđenom šefu organizovane kriminalne grupe, na neki način poslat „signal“ da će odmah nakon izricanja presude krenuti njegovo privođenje, zbog čega mu je dat prostor da se preko noći skloni na sigurno – naveli su iz URE.
Kazali su i da je reagovanje Višeg suda u Podgorici potvrdilo njihove navode o ozbiljnom propustu policije.
Zbog težine slučaja, URA zahtijeva hitno kontrolno saslušanje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića pred Odborom za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) zatražili su od MUP-a objavu informacije o svim do sada sačinjenim zabilješkama o kontroli poštovanja mjere kućnog pritvora za Miloša Medenicu.
– Imajući u vidu da je izricanje presude u predmetu protiv pripadnika OKG-a Miloša Medenice bilo najavljeno u medijima makar 24 časa ranije, nije jasno kako nadzor poštovanja mjere kućnog pritvora nije intenziviran od službenika policije upravo u tom periodu – naveli su u saopštenju.
U Građanskoj alijansi (GA) smatraju da je vijest da Miloš Medenica nije zatečen na kućnoj adresi i da je u bjekstvu još jednom aktuelizovala pitanja o funkcionisanju sistema i institucionalnoj odgovornosti.
– Umjesto odgovornosti traži se alibi u zakonskom rješenju koje nije dobilo većinu u plenumu, jer za njega, osim opozicije, nije glasao ni dio vladajuće većine, napada se civilni sektor koji se bavi ljudskim pravima i indirektno optužuje da je pomogao osuđeniku da nestane – upozoravaju iz GA.
Izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Vuk Maraš osvrnuo se na bjekstvo Medenice na društvenoj mreži Iks.
Vuk Maraš
– Jeste pitali Srbiju, da nije kod njih? Možda je kod Sveta Marovića na kauču? – ironično je pitao Maraš.
On je podsjetio da je za vrijeme dok je na čelu Vlade bio Dritan Abazović prokopan tunel do depoa Višeg suda.
– URA isto malo da smiri doživljaje. Ne možemo baš reći da je bježanija Medenice najveći bezbjednosni propust u istoriji… vama su, aman, tunel do suda prokopali. Ali da je propust ogroman – jeste – poručio je Maraš.
Savjet će provjeriti postupanje policajaca
Savjet za građansku kontrolu rada policije, na sopstvenu inicijativu, provjeriće postupanje pripadnika policije povodom slučaja Miloša Medenice.
Kako su saopštili, na ovaj korak odlučili su se nakon medijskih objava u kojima se navodi da policija traga za Medenicom, koji je osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora za djelo iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije i ako se nalazio u kućnom pritvoru.
