Samo na Klinici na čijem je on čelu, na liječenju je oko 2.000 onkoloških pacijenata, što je za čak tri puta više nego prije devet godina kada ih je bilo 650.
Sa druge strane, u Institutu za javno zdravlje ističu da ovi podaci nužno ne znače i da je broj oboljelih u našoj zemlji utrostručen. Kretanje raka, kako su pojasnili, ne može se u potpunosti sagledati u posljednjih devet godina, jer je ,,registar o malignim neoplazmama formiran tek 2013. godine“.
BEZ PRECIZNIH PODATAKA
- Sve dok Registar ne bude imao dovoljno podataka o kretanju obolijevanja i umiranja od raka (najmanje 10-ak godina uzastopno) ne može se dati pouzdano objašnjenje eventualnog porasta ili bilo kojeg drugog problema povezanog za kretanje pokazatelja obolijevanja od raka – kazali su iz Instituta za naš list.
Saglasni su, ipak, da prognoze nijesu dobre i ističu da će, prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, broj oboljelih u narednih 20 godina drastično porasti u svijetu, pa i u našoj zemlji.
Produženi životni vijek, pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost, pretjerano izlaganje sunčevim zracima, infekcije samo su, prema riječima dr Todorovića, neki od uzroka sve većeg broja oboljelih.
Stres, kako naglašava, nije glavni okidač za pojavu ove opake bolesti.
- Stres može da utiče negativno na imunološki sistem, ali nije glavni okidač za pojavu raka. Ima ljudi koji su konstantno izloženi stresu, pa žive 100 godina – objasnio je Todorović.
On objašnjava da je karcinom poremećaj u genomu, hromozomima i genima.
- Dolazi do mutacija, a zdravi i mladi organizam prepravlja te mutacije, popravlja ćelije ili ih šalje u programiranu ćelijsku smrt. Kako čovjek stari, šifre i prepravke tih oštećenja su sve lošije – kaže dr Todorović.
U većini slučajeva, kako dodaje naš sagovornik, pušenje je uzrok obolijevanja od karcinoma, naročito kada su u pitanju pluća.
- Tu su i pasivni pušači. Tako da je problem veći nego što izgleda. Jedan od faktora rizika je i gojaznost posebno kada se radi o debelom crijevu i ginekološkim organima. Prekomjerna težina opasna je i za dojke naročito u menopauzi. Opasnost predstavlja i fizička neaktivnost i prekomjerno izlaganje sunčevoj svjetlosti. Čim se ne krećete nemate metabolizam kao osoba koja trči, vozi biciklo… – kazao je dr Todorović.
(opširnije u Pobjedi)
