On je rekao da je najviše izraženih namjera bilo 2019. godine - oko osam hiljada, dok je najviše zahtjeva za azil podnijeto godinu ranije - 3.104.
"Tendencija je takva da veoma mali broj ljudi, od onih koji izraze namjeru, dakle urade taj prvi korak, malo njih na kraju i podnese zahtjev za azil u posljednje vrijeme. Prošle godine riječ je o osam odsto ljudi u odnosu na one koji su izrazili namjeru", rekao je Ćupić.
Sada, kaže, azil najviše traže ljudi iz Ruske federacije, te Kube, a nekad su to bili Iran, Sirija...
"Zavisi od godine do godine, od dešavanja u svijetu. Od toga i zavisi priliv izbjeglica i tražioca azila. U ovom trenutku imamo 71 aktivni slučaj pred državnim institucija. Što se tiče lica iz Ukrajina, oni od početka ratnih dejstava dolaze u velikom broju u Crnoj Gori", rekao je Ćupić.
Ivana Đođić iz Građanske alijanse kaže da je, osim ljudima iz Ukrajine, teško i zemljama gdje oni dolaze jer je sve bilo dosta neočekivano.
"Svi smo izbjegavali da vjerujemo da će u 2022. godini doći do ovakvih ratnih razmjera. Države, a ne samo Crna Gora, nijesu sve bile pripremile da se izbjeglice iz Ukrajine prihvate na bolji i organizovanijih način", istakla je Đođić.
Inače, Građanska alijansa sjutra će u Baru, u saradnji sa UNHCR-om, otvoriti Kancelariju za besplatnu pravnu pomoć azilantima. Prisustvovaće ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, šef misije UNHCR-a, predstavnici ambasade Ukrajine u Podgorici...
0
