Predviđeno je da Odbor sasluša ministra prosvjete Miomira Vojinovića, ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i ministra pravde Marka Kovača i ministra rada i socijalnog staranja Admira Adrovića. Međutim, ministar zdravlja i ministar rada i socijalnog staranja nijesu došli na sjednicu, već su poslali predstavnike.
Predsjedavajući Jovan Vučurović kazao je na početku sjednice da predstavnici prethodnih ministarstava nijesu bili ažurni kad su u pitanju sjednice Odbora te da je za pohvalu što su novi ministri došli na saslušanje.
Poslanik Nimanbegu je pitao da li će poslanici DPS-a podnijeti prijavu zbog njega što je došao na sjednicu i time dao kvorum, aludirajući na krivičnu prijavu koju su predstavnici DPS-a ranije podnijeli krivičnu prijavu protiv njega zbog dešavanja u Ulcinju.
Odbor je, kako je napomenuo Vučurović, donio odluku o kontrolnom saslušanju kako bi se utvrdilo stanje u oblasti rada dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom.
Kovač: Unaprijedićemo normativni dio koji se tiče ranjivih kategorija
Ministar pravde Marko Kovač kazao je da ova tematika nije u nadležnosti prvade, ali da je na sjednici kako bi doprinio koliko je u mogućnosti.

"Radićemo na unapređenju normativnog dijela, naročito kad je u pitanju rad s ranjivim kategorijama", poručio je Kovač.
Kako je kazao, zalagaće se da se u osnovu sudova formiraju posebna odjeljenja koja će se baviti isključivo pporodičnim pravima.
Vojinović: Inkluzivnost u fokusu ministarstva
Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da je strategija inkluzivnog obrazovanja i inkluzivnost uopšte u fokusu ministarstva na čijem je čelu.
"Smatram da je važno da se unaprijedi saradnja unutar lokalnih organizacija, kako bi dali adekvatan odgovor. Važno je raditi i obuke nastavnika i saradnika, uvesti više programa obučavanja", naveo je Vojinović.

Važno je, kako je dodao, pružiti adekvatnu psihološku podršku porodicama.
Sadašnja usloga je stacionalnog karaktera, a manje interventskog i preventivnog, pa ćemo se truditi da to promijenimo", poručio je Vojinović.
Državni sakretar u Ministarstvu zdravlja Elvis Omeragić saopštio je da nijesu u prilici da mnogo govore na ovu temu, ali da je njihov posao da se što aktivnije zauzmu za rannu dijagnostiku djece kojoj ovaj vid podrške treba.
"Rano otkrivanje problema omogućava da se što prije počne s adekvatnom rehabilitacijom", kazao je Omegić.
Vučurović je kazao da i Ministarstvo zdravlja treba da bude dio ove teme koja je, kako je kazao, od izuzetnog značaja.
Dešić: Unaprijediti oblast socijalne i dječije zaštite
Državna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Edina Dešić kazala je da je neophodno unaprijediti ovu oblast te da je javnosti potrebo pružiti adekvatne informacije.
"Usluga dnevnog boravka je od posebnog značaja. Takođe, korisnicima se pruža sva moguća podrška u svrhu njihove potpune inkluzije, a podršku pružamo i roditeljima", kazala je Dešić.

Strategijom razvoja sistema socijalne i dječije zaštite, kako je istakla, iako je predviđeno da se izrade lokalni planovi socijalne i dječije zaštite, svega nekoliko centarra je tu obavezu ispunilo, a gotovo nijedan od planova ne ispunjava sve obaveze predviđene Pravilnikom.
"Saradnja između resora adekvatno funkcioniše. Takođe, strateški važan partner u ovoj oblasti su i nevladine organizacije, s kojima takođe imamo dobru saradnju", istakla je ona.
Planirano je, kako je dodala, donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.
"Ministarstvo je posvećeno nastavku procesa deinstitualizacije, kao i na razvoj malih grupnih zajednica, pa ćemo do kraja ove godine donijeti Strategiju o deinstitualizaciji", poručila je Dešić.
Nastojaće, dodaje, da intenziviraju uređivanje oblasti socijalne i dječije zaštite.
Krnić: Pojednostaviti procedure za ostvarivanje prava djece sa smetnjama u razvoju
"Neophodno je da država uskladi zakonodavstvo s Konvencijom o pravima djeteta i Unicefom, ali i usvojiti definiciju invaliditeta zasnovanu na ljudskim pravima", kazala je predstavnica UNICEF-a Nela Krnić.
Bitna je, kako je dodala, i transparentnost u donošenju odluka i politika u oblasti socijalne i dječije zaštite.

"Kad je u pitanju međusektorska saranja ona je slaba, jer trenutno djeca sa smetnjama u razvoju prolaze kroz brojne procedure kako bi ostvarili svoja prava. Moramo da učinimo sve da im olakšamo tu proceduru, kako bi što prije mogli da ostvare svoja prava", poručila je Krnić.
Važno je, kako dodaje, da sva djeca budu u inkluzivnom obrazovanju, ali smo svi svjesni da na tom putu imamo mnogo prepreka.
"Naš pravosudni sistem nije prilagođen radom s djecom sa smetnjama u razvoju, ni kadrovski ni prostorno nijesmo osposobljeni, pa smatram da Ministarstvo pravde ima veoma značajnu ulogu u svemu ovome i nadam se da će to prepoznati", poručila je Krnić.
Mijušković: Moramo donijeti konkretna rješenja
Zamjenica Zaštitnika ljudskih i manjinskih prava Snežana Mijušković kazala je da se institucija Zaštitnika u kontinuitetu bavi ovom tematikom, a u prethodnom periodu dali su i niz konkretnih preporuka kako bi se rad dnevnih centara unaprijedio.

"Smatram da je u proteklom periodu došlo do nejasnoća, ali da način finansiranja dnevih centara, koji su osnovani od strane lokalne samouprave, treba postaviti na drugačiji način", kazala je Mijušković.
Kako dodaje, stiče se utisak da kad god treba da riješimo neki problem mi odlučimo da donesemo neku novu strategiju.
"Moramo donijeti konkretna rješenja, kako djecu i njihove roditelje ne bi doveli u nezgodnu situaciju", poručila je ona.
Potrebno je, kako dodaje, naći model finansiranja dnevnih centara, koji će biti održiv, jer su dnevni centri velika podrška i za porodice i za djecu.
Predstavnik saveza "Naša inicijativa" Milisav Korać je kazao da žali što ministar rada i socijalnog staranja nije prisutan, jer je ovo tema koja se tiče direktno tog resora.
"Konkursi za dodjelu sredstava nevladinim ogranizacijama dosta se neuredno raspisuju, što je potrebno mijenjati. Već imamo kašnjenje od četiri mjeseca s isplatom, zbog čega kasnimo i sa realizacijom aktivnosti", kazao je Korać.
Apelovao je i da se konkursi što prije raspišu, kazavši da su brojni problemi na čekanu i da ih je neophodno što prije riješiti.
Poslanik Genci Nimanbegu kazao je da kao društvo moramo da shvatimo da je rad centara za djecu s poteškoćama u razvoju nastavak politike velike centralizacije, kada država prihoduje, a teret se prebacuje na lokalne samouprave.
"Mora se investirati u kadrove, kako bi djeca mogla da rade sa stručnjacima na svom maternjem jeziku. Na primjer, djeca kojima je maternji albanski, imaju problem da komuniciraju sa stručnjacima na drugom jeziku", kazao je Nimanbegu.
Dodaje i da je važno obezbijediti adekvatan nastavni program i veći broj asistenata u školama.
Milić: Svako dijete funkcioniše po IROP-u
Saradnica u Ministarstvu finansija Tamara Milić istakla je da u sistemu obrazovanja i vaspitanja imamo dovoljan broj logopeda, više nego u drugim oblastima.

"Inkluzivno obrazovanje funkcioniše već dvadesetak godina, nama svako dijete funkcioniše po IROP-u. Mi petnaest godina koristimo socijalni model, a unazad četiri godine pokušavamo da uvedemo i model ljudskih prava, pa smo uspjeli da napravimo otpor od tradicionalnog, zdravstvenog mmodela", navela je Milić.
Uloga asistenata je da pruđe podršku da se individualni razvojno-obrazovni program realizuje kako treba, a u skladu s preporukama od nastavnog kadra.
Direktorica Dnevnog cetra u Pljevljima Svetlana Dujović kazala je da su dnevi centri na lokalnom nivou od izuzetnog značaja za razvoj djece sa smetnjama u razvoju.
"U svakoj od opština treba da postoji dnevni centar, kako ne bi porodice izlagali dodatnom trošku da putuju do druge opštine", kazala je Dujović i dodala da smo svi na istom zadatku.
Lekić: Potrebno je mijenjati sistem
Lekić je kazao da je potrebno mijenjati sistem, što nijedna vlada do sad nije uradila.
"Lice države je kako se odnosi prema marginalnim grupama", poručio je Lekić.
Ministar prosvjete podvukao je da će ministarstvo prosvjete biti uvijek poudan partner, kako bi se unaprijedila socijalna i dječja zaštita.
Milić je saopštila da će se priča o inkluzivnom obrazovanju produbljivati, a mežusektorska saradnja će se dodatno intenzivirati, a na tome će insistirati i Ministarstvo provjete.










