Kako je rekla Kristina Mihailović iz Udruženja "Roditelji", zaista roditelji treba da razmišljaju da li djecu da pošalju uškolu jer neko može da ih presretne i danima maltretira.
"Što je najgore od svega, i što je ključna poruka, je da to može da se dešava i da ne postoji nikakav sistem zaštite", rekla je Mihaulović.
Jedan od sistema zaštite koji su nadležni obećali je pojačan nadzor policije u školama. No, roditelji takvo nešto nijesu uočili u dovoljnoj mjeri. A poznato je, kažu, da se vršnjačko nasilje odigrava i van škola.
Mihailović kaže da situacije da grupa djece dolazi da prijeti nekome kome su nanijeli prethodno povrede govori da nije bilo te vrste nadzora u dovoljnoj mjeri ispred škola.
Po ocjeni Veselina Mitrovića, iz Savjeta roditelja OŠ "Vladimir Nazor“, jasno je da se nasilje ne događa samo u školi već na putu iz škole.
"I bilo gdje, dakle, gdje postoji grupa djece koja ima želju da maltretira nekoga, jer oni će naći mjesto i vrijeme da ne bude tu policije i odraslih da ih spriječe u tome", poručuje Mitrović.
A kako bi nasilju stali na kraj, potrebno je insistirati i na individualnoj odgovornosti roditelja i djece koja vrše nasilje.
Kako je rekla Marija Babić, psihološkinja, u nižim uzrastima, a i kasnije, djeca gledaju šta mi radimo.
"Svakodnevno smo svjedoci činjenica da roditelji pokazuju nasilje u nekim postupcima kako između sebe tako i vani", kazala je Babić.
Mihailović smatra da je pitanje šta se dešava s njima, da li njih neko poziva, proziva ili kažnjava.
"Oni su ti koji i dalje mogu da ne reaguju i da njihova djeca nastavljaju da zastrašuju žrtve", upozorila je sagovornica TVCG.
Ključ je da se svi članovi društva uključe u borbu protiv vršnjačkog nasilja.
Mitrović bi volio da se cijelo društvo pozabavi time.
"Nasilje je posljedica problema u društvu na koje žmurimo poslednjih decenija", rekao je on.
A decenijama i žmurimo na nasilje, iako bi samoj edan slučaj trebalo da bude dovoljan da se upali crveni alarm.
