Policija je 5. septembra prošle godine u akciji razbijanja građanskih protesta na Cetinju zloupotrijebila suzavac, ocjena je Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Istakli su da je zbog ovakve primjene suzavca potrebno „da se unaprijedi odgovornost i kapaciteti crnogorske policije za profesionalnu i zakonitu kontrolu nereda pri javnim okupljanjima“.
Savjet je ove ocjene iznio u mišljenjima u slučaju pritužbi Borisa Latkovića iz Cetinja i Željka Roganovića iz Kotora, koji su, uz podršku aktiviste Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava Aleksandra Saše Zekovića, tražili izjašnjenje ovog tijela o postupanju policije.
Bespotrebna sila
U zaključcima je Savjet konstatovao da „i pored protoka perioda od punih devet mjeseci Vlada, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije nijesu preduzeli dovoljno djelotvorne mjere i aktivnosti kako bi se provjerile primjedbe više desetina građana i sankcionisali policijski službenici i starješine koji su ih zlostavljali“.
Latković i Roganović u pritužbama su naveli da su im 5. septembra bez razloga i opravdanja oštećeni automobili, a Savjet je iskazao zabrinutost zbog odnosa Uprave policije prema privatnoj imovini građana.
U mišljenju navode da su vozila bila parkirana na sporednoj saobraćajnici, uz samu ivicu kolovoza, te da ta saobraćajnica nije bila ni pod kakvom blokadom tokom demonstracija. Istakli su i da građani prethodno nijesu pozvani da uklone vozila niti im je, prije djelovanja policije, pruženo određeno razumno vrijeme da to učine.
U slučaju Roganovića konstatovali su „da usljed tako projektovanog ispaljivanja prevelike količine suzavca, policijski službenici su onemogućili ovog građanina da pristupi svom motornom vozilu“.
''Za Savjet je neprihvatljiv dio odgovora Uprave policije u kojem se kaže da su „vozaču bagera policijski službenici za posebne namjene sugerisali da prilikom uklanjanja vozila na putu vodi računa da radnju izvrši sa što je moguće manje štetnih posljedica“. Policijski službenici u takvim okolnostima ne sugerišu već izdaju jasna naređenja. Zato dio odgovora Uprave policije, Savjet prepoznaje i ocjenjuje kao pokušaj relativizovanja nesporne odgovornosti Uprave policije i pokušaj prebacivanja odgovornosti na znanje, vještine, ali i namjere angažovanog vozača bagera i privatnog preduzeća u koje je isti bio zapošljen'', ističe se u mišljenju.
Savjetu je, kako se ističe u oba mišljenja, i u slučaju Roganovića i Latkovića, „u postupanju Uprave policije i njenih službenika neprihvatljiv i nedopustiv zlonamjerni progon građana zbog njihovih stvarnih ili pretpostavljenih uvjerenja, po bilo kojem osnovu“.
''Postupanje policijskih starješina i izdavanje daljih naređenja prema podređenim policijskih službenicima na način koji može da ukazuje da su dio određenih lobija ili centara moći (političkih partija, vjerskih ili drugih uticajnih organizacija i slično), a zbog dobijanja određenih nezasluženih pohvala i priznanja, političkih i društvenih usluga ili neosnovanog napretka u karijeri, je nedopustiv i šteti profesionalnom, zakonitom i neutralnom djelovanju policije u društvu'', upozorili su iz Savjeta.
Ocijenili su, u oba mišljenja, da „kako djelovanje Uprave policije nije bilo u cjelini profesionalno, i nosi bitna obilježja nepoštenog postupanja, uz činjenicu da je i sama Uprava policije priznala da je nesporno angažovala neadekvatnu opremu (vozilo bager), Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da pristupi određenom korektivnom postupanju i kompenzaciji prema podnosiocu pritužbe koju je Savjet u cjelini prihvatio osnovanom“.
Preporučili su ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću da na osnovu direktnog kontakta sa podnosiocima pritužbe, u ime države, pristupi nadoknadi nastale štete.
Podsjetili su i da su „tokom litija 2020. godine blokade saobraćajnica bile česte i nijednom Uprava policije nije djelovala građevinskim mašinama, već pokazala maksimalnu suzdržanost i strpljenje u komunikaciji sa građanima pri čemu nije dolazilo do oštećenja vozila“. Takav pristup Uprave policije i centara policije, kako su istakli, Savjet je pohvalio.
Preporučili su Odjeljenju bezbjednosti Cetinje da povuče zahtjeve za vođenje prekršajnog postupka protiv Latkovića i Roganovića zbog nepropisnog parkiranja „već prethodno demoliranog vozila“.
Nepotrebna intervencija
Latković je u pritužbi objasnio da ne tvrdi da je vozilo propisno parkirao, ali je istakao i da automobil nije ometao prolazak drugih učesnika u saobraćaju.
''Njegova pozicija je bila takva da nije bilo opravdanja, nije bilo potrebe, da se gotovo potpuno uništi'', napisao je on.
Vozač bagera, naglasio je, faktički se iživljavao nad njegovim i ostalim vozilima koja su bila pored puta.
''Policija je bila obavezna da kontroliše situaciju i prati postupanje sumanutog vozača Carevićevog bagera. Nije smjela da dozvoli takvo ponašanje i bila je obavezna da spriječi ponašanje koje je podsjećalo kao da je umislio da je Mojsije koji, uništavajaći tuđu imovinu i vozila, razdvaja Crveno more'', napisao je Latković.
Kada je saznao da je privatna mehanizacija predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića učestvovala u uništavanju vozila, pokušao je u više navrata da sa njim stupi u kontakt, kako bi mu pozajmili neki automobil dok svoj ne popravi, ali uzalud.
U pritužbi je istakao i činjenicu da je „uredno sankcionisan, 20. septembra 2021. godine, zbog nepropisnog parkiranja“.
Roganović je u pritužbi, pored ostalog, naveo da je 5. septembra ujutro, oko šest sati krenuo ka gradu, ali mu policija nije dozvolila da prođe, već ga je uputila ka preduzeću „Bojana“. Pokušao je s te strane da se uključi na magistralni put Cetinje – Budva, ali je naišao na parkirani bager „koji je bio nasred ulice i još nekoliko privatnih vozila“.
Kategoričan je da ga nijedan policijski službenik ili starješina nije upozorio da skloni vozilo, niti su, ističe, najavili, „što je još gore, da će upotrijebiti hemijska sredstva ili neko drugo sredstvo prinude“.
Istakao je da je policija prvo ispalila nekoliko suzavaca i ispod puta i u brežuljke iznad puta, a tek onda prema demonstrantima.
''Nijesu obustavljali ispaljivanje hemijskih sredstava sve dok demonstranti nijesu u potpunosti napuštili tu lokaciju u pravcu kružnog toka. Posebno naglašavam da su hemijska sredstva ispaljivali na donji put gdje se nalazilo i moje vozilo do kojeg nijesam mogao doći usljed toliko ispaljenog suzavca. Malo kasnije shvatili smo da su namjerno to uradili kako bi upravo taj sporedni put koristili za svoj prolazak'', napisao je Roganović.
Kategoričan je da je u postupanju policije „postojala otvorena i direktna namjera da se nepotrebno nanese šteta učesnicima javnog okupljanja“.
''Moram da primijetim, jer sam o tome upoznat preko sredstava javnog informisanja, da je policija tokom 2020. godine drugačije postupala i to na način kada bi učesnici litija parkirali vozila na kolovozu ili kružnom toku, policijski starješina je glasno i jasno stavio do znanja da se vozila moraju ukloniti i dao dovoljno prostora i vremena da se to i uradi'', napisao je Roganović u pritužbi.
Savjet je sa slučajem Latkovića i Roganovića upoznao Vrhovno državno tužilaštvo i dostavio im više video zapisa.
Pravdanje policije
Uprava policije je u izjašnjenju Savjetu navela da su policajci vozaču bagera „sugerisali da prilikom uklanjanja vozila na putu, a predstavljala su prepreku i blokadu nesmetanom i bezbjednom prolasku policijskih službenika, i odvijanju saobraćaja, vodi računa da radnju izvrši sa što je moguće manje štetnih posljedica“.
Naveli su i da je „uklanjanje prepreka bilo hitno i neophodno radi izvršavanja službenog zadatka i otklanjanja opasnosti po bezbjednost policijskih službenika, da u momentu uklanjanja vozila vlasnici nijesu bili poznati, a hitnost i opasnost izvršenja zadatka nije dozvoljavala zadržavanje po osnovu provjera i eventualnih pregovora sa vlasnicima, ista su svojevoljno uklanjana“.
Uprava policije ustvrdila je da je u konkretnom slučaju preduzimala „sve mjere i radnje isključivo u cilju opšte bezbjednosti, zaštite ustavnog poretka Crne Gore, odbijanja napada na policijske službenike, sprečavanja daljeg vršenja krivičnog djela i uspostavljanja narušenog javnog reda i mira, nesmetanog odvijanja saobraćaja“?!
Carević priznao da je pretjerao
Interesantno je da je Marko Bato Carević nekoliko dana nakon intervencije na Cetinju javno priznao da nije ponosan zbog akcije u prijestonici.
Novoj.rs rekao je da je „imao direktnu ulogu, na koju nije baš ponosan“.
''Dobro znate, a nijesam ponosan zbog svog postupka, da je angažovana mašina koja je probila barikade i uspjela da obezbijedi ustoličenje mitropolita Joanikija'', kazao je Carević 13. septembra prošle godine
