Tokom ljetnjih mjeseci, spas od vrućina građani nerijetko potraže u prirodi. Ipak, nekada zna da iznenadi nimalo prijatan susret sa zmijama.
Naši sagovornici, doktorica Ana Davidović-Ljumović i veterinarski tehničar i uzgajivač zmija Tihomir Radonjić savjetuju šta da radite ako naiđete na zmiju i kako da se ponašate ako dođe do ujeda.
Na teritoriji Crne Gore, kako kaže Radonjić obitava 15 autohtonih vrsta.Svega tri posjeduju pravi tip otrova i to su poskok, šarka i šargan.
“Od neotrovnica bih u prvom redu istakao takozvane vodene vrste, bjeloušku i ribaricu. Zatim šest vrsta smukova i to stepskog, šumskog, četvoroprugog, mrkog, leopard i balkanskog smuka. Pored tih vrsta prisutni su još i šilac, smukulja, mačkooka zmija i crvolika sljeparica”, kazao je Radonjić.
Šarka je jedna od tri otrovnice na našem podneblju
Zbog straha, građani često ubijaju i one zmije koje nijesu otrovne. Šara koju ima smuk bude presudna, pa on često postane žrtva ljudskog neznanja.
“Mnogi se vode pravilom - ”svaka šarena zmija je šarka, a samim tim je i otrovna", što nije vjerodostojno mjerilo u determinaciji vrsta. Nažalost, zbog takvog trenda veliki broj jedinki koje stradaju su zapravo neotrovne vrste smukova, a u prvom redu leopard smuk, mlade jedinke četvoroprugog i šumskog smuka, kao i smukulje”, ističe Radonjić.
Kako prepoznati ujed otrovnice i šta raditi u tom slučaju
Kada dođe do ujeda, važno je razlikovati ugriz otrovnice ili neotrovne jedinke.
“Kod ujeda otrovnica se jasno raspoznaju jedna ili dvije ubodne ranice očnjaka. Ranice primjetno ne krvare i ukoliko je zmija prilikom ujeda ujedno i ubrizgala otrov već u roku od pet minuta dolazi do cijanoze (modrenja) na mjestu ujeda, bola i otoka.
Ukoliko se, ipak, radi o ujedu neotrovnih vrsta, primjetne posljedice su najsličnije ogrebotinama koje u početku malo krvare”, ističe Radonjić.
Ako se desi da nas zmija ujede, specijalistkinja urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici dr Ana Davidović-Ljumović ističe da nije potrebno hvatati je ili donositi u zdravstvenu ustanovu.
“Treba se udaljiti od zmije, ne juriti je, ne fotografisati ili na bilo koji drugi način ugroziti kako ne bi došlo do ponovnog ujeda. Dovoljno je da pokušate da zapamtite kako izgleda. U slučaju ujeda, treba pozvati hitnu pomoć (124) i postupiti po
instrukcijama ljekara iz dispečerskog centra ”, savjetuje Davidović-Ljumović.
Doktorica ističe da treba ukloniti sat, nakit, ogrlice ili narukvice sa povrijeđenog ekstremiteta kako otok ne bi doveo do ozbiljnijih komplikacija.
“Ne treba trčati i žuriti, kako ne bi ubrzali širenje otrova po tijelu. Treba ostati što mirniji. Ne zasijecati ranu u cilju istiskivanja otrova, kako ne bi povrijedili neki veći krvni sud”, savjetuje Davidović-Ljumović.
Poskok je najotrovnija zmija u Evropi
Iako se vjeruje da otrov treba isisati, doktorica Davidović-Ljumović ističe da to ne treba raditi.
“Ne podvezivati i ne podizati ujedeni ekstremitet. Ne piti alkohol, kafu, energetska pića, ljekove protiv bolova, niti bilo šta drugo što bi moglo dodatno ubrzati širenje toksina. Ne treba stavljati led na mjesto ujeda, niti mjesto ujeda držati u vodi”, kaže doktorica Davidović-Ljumović.
Dešava se, međutim, da građani ne mogu sa sigurnošću da tvrde da li je ugriz nastao od otrovne ili neotrovne zmije.
“Upravo zato se u medicini svaki ujed zmije tretira kao ujed otrovnice”, objašnjava Davidović-Ljumović.
Sve zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, kako kaže naša sagovornica, imaju dovoljno seruma antiviperinuma, kao i druge simptomatske terapije koju primjenju u slučaju ujeda zmija.
“Za razvoj simptoma i znaka, od važnosti su opšte zdravstveno stanje i dio tijela na kojem je ujed. Izraženiji su ako je ujedena starija osoba, osoba koji se liječi od hroničnih bolesti ili dijete, ako su ujedi na glavi ili vratu, ili ako je zmija ujedom ubrizgala otrov direktno u krvni sud. Mora se imati na umu da su, u slučaju ujeda naših otrovnica, smrtni ishodi izuzetno rijetki, zato ne treba paničiti već na bezbjedan način transportovati pacijenta do najbliže zdravstvene ustanove”, pojašnjava sagovornica Portala Analitika.
Šta raditi kada naiđemo na zmiju
Veterinarski tehničar i uzgajivač zmija Tihomir Radonjić kaže da, ukoliko primijetimo zmiju koja miruje, ona se u tom momentu oslanja na svoju kamuflažu i očekuje da je prođemo.
“U tom slučaju je to i najbolje što možemo da uradimo. Nikako ne treba pokušavati uhvatiti, ubiti ili na bilo koji drugi način uznemiravati jedinku”, savjetuje Radonjić.
Ako naiđemo na zmiju koja je u pokretu treba joj, dodaje Radonjić, dati prostora da nastavi u pravcu u kojem je i krenula.
Treća otrovnica koja živi u Crnoj Gori je šargan
“U slučaju da zateknete zmiju u svom domaćinstvu kontaktirajte stručno lice ili lokalnu službu zaštite i spašavanja kako bi ona bila uklonjena na najbezbjedniji mogući način”, objašnjava Radonjić.
Osim susreta sa zmijama, boravak u prirodi može da bude nelagodan i zbog insekata.
“Prilikom boravka u prirodi najčešće se dogode ujedi krpelja, škorpiona, ose i pčele. Osim što su bolni, rijetko mogu dovesti do komplikacija koje mogu ugroziti život. Te komplikacije
najčešće nastaju kod osoba koje su alergične na neku od navedenih insekata”, kazala je Davidović-Ljumović.
